UDBA stoji iza sustavne pljačke Hrvatske i hrvatskih građana
Iz odvjetničkih krugova odnedavno je procurila priča kako iza organizirane pljačke već ionako osiromašenih građana stoji UDBA. Priču potkrjepljuju i argumentima. Aktualna vlast nove i mlade Države Hrvatske na važnim je položajima te 1991 godine, u brojnim institucijama zatekla dotadašnji udbaški aparat. Velik broj udbaša otišli su sami, dok je dio ostao na svojim radnim mjestima uz određene uvjete. Služili su novoj vlasti i odrađivali one prljave poslove koje najbolje znaju; prisluškivanje, praćenje, podmetanje, uglavnom eliminaciju protivnika i neistomišljenika. 
Zahvalnost im je iskazana amnestijom, brisanjem grijeha iz dosijea i osiguranjem novog identiteta kojim su mogli započeti život bilo gdje. Dio njih otišlo je izvan Hrvatske. Za novi život, osim osobnih dokumenata, osiguran im je i „prljavi novac“ otet iz privatizirane društvene imovine, čiji tok se može, analizirajući podatke iz sudskog registra i povratna ulaganja u RH, pratiti po cijeloj zemaljskoj kugli. Offshore kompanije postale su zlatni rudnik hrvatskih tajkuna, a izbjegli udbaši čuvari zlata.
Da pljačka Hrvatske nije slučajna, već ciljano i planski smišljena može se sa sigurnošću tvrditi. Prvi korak pljačke bili su zakoni koji su omogućili prelijevanje društvenog vlasništva u privatno. Državni fondovi koji su proteklih godina brzopotezno osnivani potom još brže gašeni, služili su isisavanju novca koji je „opran“ kroz novoosnovane strane tvrtke i tvrtke kćerke.
Isisavanje novca iz državnih Fondova i agencija
Prema Horvatu (2010) pretvorba je velika pljačka kojom je država prisvojila društveno vlasništvo koje je postepeno davano političkim sljedbenicima koji su paradirali kao poduzetnici.
Postupak pretvorbe društvenog vlasništva započeo je 23. travnja 1991. Proces pretvorbe svakog poduzeća odobravala je i nadgledala Agencija za restrukturiranje i razvoj, dok je financijsku funkciju obavljao Hrvatski fond za razvoj. Fond je uz velika nenaplaćena potraživanja ugašen 1992 godine. Njegova zadaća između ostalog bila je i sanacija i strukturiranje banaka. Poslove sanacije nastavila je Agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka osnovana 1994. godine.
Porezni obveznici sanirali su bankarsku industriju u iznosu više od 13 milijardi USD.
U poslovnim knjigama i financijskim izvještajima, koncem 2012. godine u bilanci Agencije evidentirana su dospjela potraživanja čija je naplata neizvjesna u iznosu od 1.355.395.796,00 kn.
Krajem 1992. osnovan je Fond za privatizaciju. Fond je pravni slijednik Agencije Republike Hrvatske za restrukturiranje i razvoj i Hrvatskog fonda za razvoj. Po završnom obračunu za 2009. godinu revizijom Fonda iskazani su nenaplaćeni zajmovi u iznosu od 907.370.193,00 kn. Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) pravni je sljednik Fonda za privatizaciju.
Sredstva Fonda ostvarena prodajom i sredstva ostvarena iz dobiti prenijeta suHrvatskoj banci za obnovu i razvoj (HBOR). HBOR osnovana je 12. lipnja 1992. godine. Prema podacima iz Izvještaja o dospjelim nenaplaćenim potraživanjima na dan 31. prosinca 2013., sveukupna dospjela nenaplaćena potraživanja HBOR-a iznose 1.712.906.000,00 kn. Prema podacima o otpisanim potraživanjima u razdoblju od 1992. do 2013., otpisana su potraživanja ukupno u iznosu 336.014.700,00 kn.
2001 godine osnovan je i Fond za razvoj i zapošljavanje čije poslove je nakon gašenja 2010 godine preuzelo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Nevraćena sredstva isplaćena iz sredstva ovog Fonda s danom njegovog gašenja narasla su na ukupno 1.300.000.000,00 kn. Čelnici tih institucija i danas nisu osuđeni zbog brojnih malverzacija.
AUDIO do danas nije objavio potpuni registar imovine u svojem vlasništvu. Ne postoji niti registar tvrtki koje su korisnici povoljnih kredita HBOR-a.
2013 godine osnovan je Centar za restrukturiranje i prodaju. Centar je pravni sljednik Agencije za upravljanje državnom imovinom a njegove poslove preuzeo jeDUUDI.
Što je poveznica između ovih Fondova i Agencija?
Povezuje ih nikad vraćen novac isplaćen u brojnim kreditnim aranžmanima. Taj novac su hrvatski građani od prvog dana osamostaljenja Hrvatske izdvajali u državni proračun za saniranje dugova Fondova i države. Dok se jednima oduzimalo, drugima su punili džepove.
Najnovija vijest koja šokira nakon provedene „pljačke stoljeća“ opraštanjem dugova u predstečajnim nagodbama, je da će Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) inicirati osnivanje fonda rizičnog kapitala iz kojeg će se ponovno financirati tvrtke nakon što izađu iz predstečajnih nagodbi?
Što bi to trebalo značiti osim ponovno zamračivanje isisanog novca ušteđenog kroz neplaćene porezne i druge obveze.
Republika Hrvatska jamči za obveze HBOR-a bezuvjetno, neopozivo i na prvi poziv te bez izdavanja posebne jamstvene isprave. Odgovornost Republike Hrvatske kao jamca za obveze HBOR-a je solidarna i neograničena. Pa dobro razmislite, tko zapravo podmiruje nevraćen, oprošten i popaljen novac.
Novac isplaćen iz državnih Fondova, Agencija smješten je na sigurnim računima u Italiji i Švicarskoj i u drugim zemljama svijeta.
Financijski inžinjering, štedionice i zadruge, drugi je korak organizirane pljačke. Milijuni dinara, potom kuna, slijevali su se u džepove prevaranata zahvaljujući uplatama građana primamljenih visokom kamatom. Mnoge žrtve još i danas sudskim putem pokušavaju povratiti izgubljene kuće i poslovne prostore, a i novac.
Offshore kompanije koje su u inozemstvu osnovali novoformirani poduzetnici, dužnici Fondova i Agencija, osnovale su tvrtke i u Hrvatskoj. Vratili su se doma kao strani investitori iako je malo koji većinski dioničar u potpunosti isplatio vrijednost stečenih dionica. Za kontrolu plaćanja dionica zadužen je bio Fond za privatizaciju, ali provedene revizije dokazuju da su dioničari raspolagali dionicama iako ih nisu isplatili. Tako pribavljen novac ponovno su plasirali na tržište kroz novoosnovane tvrtke.
Jedan od najnovijih takvih oblika pljačke je osnivanje kreditnih ureda, koje su posljednjih godina opljačkale i ono što je običnom puku još jedino preostalo, jedini dom. Da se radi o planski osmišljenoj i pomno isplaniranoj akciji potpunog osiromašenja, potvrđuje slijedeće;
Osnivači tih tvrtki najvećim su dijelom nekadašnji državljani s područja bivše Jugoslavije, sada sa putovnicama stranih zemalja. Djelatnici tih kreditnih ureda uhode i prate svoje žrtve, raspolažu s podacima o imovnom stanju, osobnom životu, kao i o socijalnom statusu žrtve, što potvrđuje činjenicu da su osnivači tih poduzeća koja vrše naplatu, bivši i sadašnji UDBAŠI koji kroz kreditne urede provode organiziranu i sustavnu pljačku građana. Tko još može raspolagati tolikim brojem osobnih i tajnih informacija o građanima – osim onih koji su za to obučeni – a to su tajne službe i UDBA?
Vlasnici kreditnih ureda čijim se djelatnicima trenutno sudi pred Županijskim sudom u Zagrebu zbog nesmiljene pljačke kojom su dužnicima bez imalo grižnje savjesti oteli domove (sklapanjem na prijevaru Ugovora o kupoprodaji nekretnine, umjesto Ugovora o kreditu), osobe su koje su svojim djelima zadužile bivše i sadašnje vlasti, a potom su uz potporu udbaške logistike izbjegli u strane zemlje. Tamo su uspjeli ishoditi državljanstvo i putovnice, zatim se sa opljačkanim novcem vratili u Hrvatsku, poslujući u kreditnim aranžmanima kao tzv. investitori.
Tijekom istražnog postupka je dokazano da su te tvrtke i kreditni uredi poslovali nezakonito. Unatoč tome brojni oštećeni još uvijek strepe da ne ostanu bez svojih domova koji su nezakonitim ugovorima prenešeni na lihvare, lažne investitore koji su očigledno uz blagoslov državnih tijela, došli u Hrvatsku otimati i pljačkati. Niti jedna državna institucija nije još zaštitila opljačkane građane, upravo suprotno, proizlazi da pljačkaši i lihvari imaju privilegije pred sudskim tijelima i tužiteljstvom.
Unatoč donešenim pravomoćnim sudskim odlukama kojima se nalaže deblokada imovine žrtava i deblokada žiro računa – računi su im i danas blokirani od tvrtki duhova. U aferi „KREDITNI UREDI“ sudjelovale su tri strane; 1) uredi tvrtki (kreditni uredi) u kojima su sklapani ugovori o zajmu i isplaćivan novac, 2) tzv. investitor koji je navodno plasirao novac, 3) žiro računi blokirani su pak od strane potpuno nepoznatih trgovačkih društava s kojima dužnici nemaju apsolutno nikakve veze. Tvrtke duhovi na čije račune se slijevaju milijarde kuna od nezakonite naplate potraživanja i danas nesmetano posluju i ovršuju građane.
Logistika između pojedinih kreditnih ureda funkcionira savršeno. I danas, iako nemaju potrebne dozvole od Ministarstva financija za kreditno posredovanje, i nisu ovlašteni poslovati s novcem, na više lokacija širom Hrvatske isplaćuju i naplaćuju novac. Narodna banka Hrvatske i HANFA izjasnile su se da nisu nadležni za kontrolu kreditnih ureda.
Poznato je da na otete nekretnine lihvari nisu plaćali porez. Za tvrtke koje nesmetano ovršuju račune građana Ministarstvo financija tvrdilo je tijekom 2013 godine da su ugašene i brisane iz registra. No one i dalje egzistiraju. Deložacije se provode gotovo svakodnevno, dok je zakonitost i opravdanost velikog broja tih ovršnih postupaka više nego upitna.
RBA zadruge iz Austrije isplaćivale su kredite na području Hrvatske tijekom proteklih desetak godina. Posrednici pri dogovaranju tih kredita naplaćivali su proviziju na koju nisu platili porez. Još uvijek je i upitno jesu li austrijske zadruge platile porez Republici Hrvatskoj na nekretnine koje su kupili/oteli u ovršnim postupcima? Na to pitanje do danas nema odgovora iz Ministarstva financija a radi se o milijunima kuna.
Zakoni RH vrlo precizno propisuju na koji način banke, kreditne unije, kreditni uredi mogu poslovati i koje uvjete moraju ispunjavati. Ti uredi svejedno već godinama posluju protuzakonito, novac se isplaćuje i naplaćuje na hodnicima, nekretnine i dalje ovršuju i prodaju bez ikakvih sankcija, i sve to dok su djelatnici kreditnih ureda u pritvoru. Bez snažne logistike i udbaške potpore ne bi mogli tako poslovati.
Gospodična Ivana koja je poput inventara proteklih godina prošla sve kreditne urede u centru grada, od Preradovićeve, Bogovićeve, Ilice, tijekom prošle godine locirala se u Martićevoj 67/II. Na pitanje kako kreditni ured u kojem radi može poslovati bez potrebnih odobrenja Ministarstva financija, i isplaćivati novac, odgovorila je; „Vidite da možemo!“.
Na prijavu više oštećenih Ministarstvo financija nije reagiralo. Istovremeno, mali poduzetnici, obrtnici, širom zemlje odgovaraju za daleko jednostavnije i blaže carinske i porezne prekršaje, pečate im se uredi i trgovine, zastrašuje ih se silom i visokim kaznama, onemogućava im se rad.
Tko dakle vlada Hrvatskom? Državni aparat koji je dužan provoditi zakone ili UDBA?
Napisala Nada Landeka/7dnevno
