Pravo na zaštitu osobnih podataka – temeljno ljudsko pravo
Zaštita osobnih podataka i pravni temelj zaštite Zaštita osobnih podataka ustavna je kategorija te je svakom građaninu u okviru zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčena zaštita osobnih podataka, njihove sigurnosti i tajnosti, a bez privole ispitanika osobni podaci mogu se prikupljati, obrađivati i koristiti samo uz uvjete određene zakonom.
Iz tog razloga donesen je Zakon o zaštiti osobnih podataka (Narodne novine, br. 103/03, 118/06., 41/08) kao temeljni propis koji osigurava zaštitu osobnih podataka prilikom njihovog prikupljanja, obrade i korištenja.
Koja je svrha zaštite osobnih podataka i čiji se osobni podaci štite?
Svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda pri obradi osobnih podataka. Zaštita osobnih podataka osigurana je svakoj fizičkoj osobi bez obzira na državljanstvo i prebivalište, rasno ili etničko podrijetlo, vjerska obilježja, politička ili druga uvjerenja ili bilo koje druge osobine.
Osobna prava su prava i slobode koje su neposredno vezane za osobu kao pojedinca.
Što je osobni podatak i gdje se mogu nalaziti Vaši osobni podaci?
Osobni podatak je svaka informacija koja se odnosi na fizičku osobu koja je identificirana ili se može identificirati na temelju obilježja koja su specifična za njezin identitet. Stoga osobni podaci mogu biti bilo koji podaci koji identificiraju pojedinca, kao što su primjerice Vaša email adresa, telefonski broj ili fotografija. Osobni podaci koji se odnose na rasno ili etničko podrijetlo, politička stajališta, vjerska ili druga uvjerenja, sindikalno članstvo, zdravlje ili spolni život i osobni podaci o kaznenom i prekršajnom postupku predstavljaju posebne kategorije osobnih podataka te se pri njihovoj obradi mora voditi posebna briga i osigurati posebna zaštita.
Pravo na zaštitu osobnih podataka
Pravo na zaštitu osobnih podataka je pravo zaštite legitimnih interesa građanina (pojedinca) koje se odnosi na sprječavanje i sankcioniranje zlouporaba osobnih podataka a zajamčeno je međunarodnim i nacionalnim propisima.
Pojedinac (Ispitanik) je fizička osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi jednog ili više obilježja specifičnih za njegov fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.
Identitet pojedinca znači njegovu istovjetnost koja se na osnovi oznaka koje ga karakteriziraju (dob, spol, rasa) izdvaja od ostalih građana. Identitet se najčešće utvrđuje uvidom u javne isprave ali se može obaviti i na drugi način. Npr. oznaka fizičke osobe je ime i prezime a njezin se identitet utvrđuje npr. uvidom u osobnu iskaznicu ili putovnicu.
Osobni podatak je svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati.
Osobni podaci su primjerice:
- Podaci o zdravlju
- Identifikacijska oznaka građana
- Podaci o plaći
- Ocjena đaka u školi, ponašanje
- Bankovni računi
- Porezne prijave
- Podaci o posudbi
- Biometrički podaci (npr. otisak prsta)
- Broj putovnice, broj osobne iskaznice i sl.
Posebne kategorije osobnih podataka:
- osobni podaci koji se odnose na rasno ili etičko podrijetlo
- politička stajališta
- vjerska ili druga uvjerenja
- sindikalno članstvo
- zdravlje ili spolni život
- osobni podaci o kaznenom i prekršajnom postupku
Osobni podaci nisu:
- matični broj pravne osobe,
- naziv pravne osobe,
- poštanska adresa pravne osobe,
- e-mail pravne osobe,
- financijski podaci pravne osobe,
- podaci o umrlima i sl.
GRAĐANIN U SREDIŠTU ZAŠTITE OSOBNIH PODATAKA
Pravo na zaštitu osobnih podataka jedno je od temeljnih prava svakog čovjeka. Svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka.
U Općoj deklaraciji Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima od 10. prosinca 1948. godine se navodi: “Nikoga se ne smije uznemiravati samovoljnim miješanjem u njegov privatni život, njegovu obitelj, njegov stan, njegovo privatno dopisivanje niti napadom na njegovu čast i ugled.”
Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda od 04. studenoga 1950. godine u članku. 8. navodi kako svatko ima pravo na štovanje svog osobnog i obiteljskog života, prebivališta i dopisivanja. Vlasti se neće uplitati u to pravo osim u skladu sa zakonom i kad je to potrebno u interesu javne sigurnosti, sprječavanja kaznenih djela i sl.
Kako bi se podigla svijest građana o pravu na zaštitu osobnih podataka, Vijeće Europe uz potporu Europske Komisije, proglasilo je 28. siječnja “EUROPSKIM DANOM ZAŠTITE OSOBNIH PODATAKA”.
Zaštita osobnih podataka u RH ustavna je kategorija te je svakom građaninu zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčena bez obzira na državljanstvo i prebivalište te neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.
Iznošenje osobnih ili obiteljskih prilika je kazneno djelo koje je osoba počinila ako je iznijela ili pronijela nešto iz vašeg osobnog ili obiteljskog života što može škoditi vašoj časti ili ugledu (npr., da ste gej, lezbijka, biseksualna ili transrodna osoba, ili da živite s partnerom/icom). Kazna za ovo djelo je novčana kazna ili kazna zatvora do jedne godine. Ako to netko iznese putem tiska, radija, televizije, pred više osoba, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je iznošenje osobnih ili obiteljskih prilika postalo pristupačno većem broju osoba, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do jedne godine.
Nedozvoljena uporaba osobnih podataka je kazneno djelo koje je osoba počinila ako je protivno uvjetima određenima u zakonu, prikupljala, obrađivala ili koristila vaše osobne podatke, ili je iste podatke koristila suprotno zakonom dopuštenoj svrsi njihova korištenja, za koji će se kazniti novčanom kaznom od stopedeset dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do šest mjeseci. Treba imati na umu da Zakon o zaštiti osobnih podataka zabranjuje prikupljanje podataka koji se, među ostalim, odnose i na spolni život, osim ako je riječ o cilju izvršenja zakonskih obveza voditelja zbirke ili osobnih podataka, cilju zaštite vašeg života ili vašeg tjelesnog integriteta, odnosno zaštite druge osobe u slučaju kada fizički ili pravno niste u mogućnosti dati pristanak.
Kazneno djelo nedozvoljene uporabe osobnih podataka progoni se po prijedlogu oštećenika.
Nema komentara:
Objavi komentar