Akademije s osvrtom na HAZU Mostar, HAZUD Zagreb, HAZ “Kralj Tomislav” Zagreb i HAZUD u CH-Baselu
HRVATSKA AKADEMSKA ZAJEDNICA DOMOVINE I DIJASPORE
E-mail <hazud@gmx.ch> Skype: hazudbs Tel:0041 61 321 81 05 CH-4056 Basel Davidsbodenstr. 62
“Emilija Herceg” <emilijaherceg@bluewin.ch> Tel:004171 931 53 80; ‘Ilija Sikic’ <sikic@hispeed.ch>
HRVATSKA
Ni brda nisu,
ni doline, ni rijeke, ni more,
ni oblaci nisu,
ni kiša, ni snijeg nije moja Hrvatska…
Jer Hrvatska nije zemlja, kamen, voda,
Hrvatska je riječ koju naučih od majke
i ono u riječi mnogo dublje od riječi,
i ono dublje s Hrvatskom me veže,
s Hrvatskom Hrvata,
s patnjama njinim,
sa smijehom i nadom,
s ljudima me veže,
te ja kao Hrvat brat sam sviju ljudi
i kud god idem sa mnom je
Hrvatska
Ni brda nisu,
ni doline, ni rijeke, ni more,
ni oblaci nisu,
ni kiša, ni snijeg nije moja Hrvatska…
Jer Hrvatska nije zemlja, kamen, voda,
Hrvatska je riječ koju naučih od majke
i ono u riječi mnogo dublje od riječi,
i ono dublje s Hrvatskom me veže,
s Hrvatskom Hrvata,
s patnjama njinim,
sa smijehom i nadom,
s ljudima me veže,
te ja kao Hrvat brat sam sviju ljudi
i kud god idem sa mnom je
Hrvatska
Drago Ivanišević
Akademije su mnogobrojne i različite skupine ljudi
Teško ih je sve i spomenuti da neku ne izostavimo, počev od novijeg naziva:
– Akademija – institucija u jednoj osobi, poput hrvatskošvicarskog nobelovca Ružičke;
– Akademije su razna predavanja napose jubirana i komemorativna;
– Akademije su se donedavno nazivale srednje škole, kako Učiteljska akademija i Trgovačka akademija;
– Akademijama se i sada nazivaju visoke škole, najčešće umjetničke akademije, vojničke – častničke akademije;
– Akademije pojedinih struka kao pravna akademija, medicinska akademija…
– Akademija je najčešći naziv za najviše naconalne znanstvene i umjetničke institucije.
U novije vrijeme pojavljuju se Europske akademije:
– Prva u Napulju polovicom 20. stoljeća,
– Druga je Akademija vezana uz Europsku Uniju.
– Prva svojevrsna u svijetu svih vremena pojavljuje se:
Hrvatska akademska zajednica domovine i dijaspore HAZUD Zagreb,
koja je zapravo prvi mali korak – početak velike znanstvene i umjetničke zajednice za cijeli svijet jer Hrvati kao narod sa svojim znanstvenicima i umjetnicima žive u Hrvatskoj i u rasijanosti ili u dijaspori cijelog svijeta kao prijatelji i suradnici sa svima narodima na našem planetu.
Hrvatski akademici u Domovini Hrvata (RH, BiH i Okruženju) zaslužuju najsrdačniju čestitku, koju im od srca upućujem osobno i ispred Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u dijaspori, sa sjedištem u Baselu.
Među najzaslužnijima za ustrojstvo HAZU u Mostaru i sprovedbu Hrvatske akademske zajednice domovine i dijaspore HAZUD-a i HAZ-e u Zagrebu su dvije vrlo učene dame Hrv. akad. Emilija Herceg i Hrv. akad. Nada Landeka te utemeljitelji trojica doktora znanosti (abecedno): Hrv. akad. Prof. Dr. fra Andrija Nikić, Hrv. akad. Dr. sc. Srećko Sladoljev Hrv. akad. Dr. sc. Petar Vučić.
Paralelno s HAZUD-om u Zagrebu ustrojena je Hrvatska akademska zajednica – HAZ “Kralj Tomislav”zaslugom Hrv. akad. Dr. sc. Petra Vučića i suradnika…
Akademije znanosti za spas naroda –povijesno u suvremenost
Prva poznata škola nazvana akademijom i prvi spomen grčke riječi diaspora upotrijebili su Židovi oko 500 godina prije nove ere u Akadskom ili Babilonskom progonu da bi se u novoj vrlo kulturnoj sredini spasili od asimilacije. Glavnu ulogu u tome preuzeli su najbolji rabini i sinagoge.
Dakle, akademije, status dijaspora kao međunarodna državnost izvan matične države ili bez nje i sinagoge, su ne samo spasile Židove u svome nacionalnom biću, u prolazu kroz sve Scile i Haribde, genocide i holokauste, nego su učinile Židove jednim od najnaprednijih naroda svijeta. To se napose vidi u jakoj židovskoj participaciji na polju znanosti, umjetnosti, neotehnologija, novčarstva i poduzetništva – menedžerstva…
Uzajamnost Akademije i Dijaspore kao temeljnice održale su i unapređivale Židove kroz sva vremena do sada i ad infinitum…
Akademije općeg razvoja kroz znanost
Prvu akademiju kao okupljalište učenih ljudi na razgovor u Atenskom perivoju Akad započeo je Platon, 384. godine prije nove ere.
Platonovu Akademiju su s nepovjerenjem podnosili vlastodržci – političari i konačno je bizantski car Justinian 529. godime zabranio grčki oblik akademija.
Obnova i usavršavanje Akademija u Europi
Tijekom 15. stoljeća pojavljuje se u Europi učena društva, koja sebe nazivaju Akademije uz pobližu oznaku bavljenja. Prve takove Akademije pojavljuju se u Italiji (Firanza, Napoli…) i slijedi ih Hrvatska u Dubrovniku: Akademija mudrijeh, uz koju se vežu osnivači Miho Monaldi, Savko Bobaljević i Cvijeta Zuzorić…
Valja ovdje dodati da je tijekom povijesti, od 15. stoljeća do sada bilo u Hrvatskoj više osnivanja i gašenja raznih Akademija, primjerice: Dubrovnik, Split, Zagreb, Zadar, Požega, Istarski gradovi, Krk i konačno Zagreb: Strossmayerova JAZU (1861), za vrijeme NDH: HAZU; za SRH, opet JAZU i od 1992. HAZU (ex JAZU).
Prve Akademije ili učena društva, koje su osnivali Hrvati nastale su u dijaspori.
Ivan Vitez od Sredne (1405-1472) obogaćuje brojnim dragocjenim kodeksima Korvinsku knjižnicu, stvara u Budimu žarište europskog znanstvenog, književnog i umjetničkog života te osniva Sveučilište i Akademiju znanosti u Budimu.
Već polovicom 15. stoljeća hrvatski biskup, diplomat i učenjak Andrija Jamometić (1420-1484) osniva i vodi Poliglotski institut – “Akademiju” u Udinama. Isti Andrija Jamometić je bio “siva eminencija” fiorentinskim uglednicima Medici u osnivanju Akademije u Firenzi (1554).
Razno
U pitanju su sredstva, koja znanost i umjetnost dobivaju iz državnih proračuna RH, BiH…
Za RH je vrlo skroman podatak od 07% iz godišnjeg proračuna, što je najniže u Europi i u državama okruženja, koje izdvajaju 2% za znanost i umjetnost.
Hrvati u dijaspori, kojih prema nekim procjenama ima oko 4,7 milijuna, starijih emigranata, njihovih potomaka, novijih i najnovijih došljaka zadržavaju i njeguju trajni odnos prema iskonskoj Domovini i voljni su pomoći znanstvenom suradnjom, zajedničkim rješavanjem važnih projekata i uvođenjem neotehnoloških metoda, sa svrhom unapređenja gospodarskog i općeg stanja.
Radi novčanog pomaganja znanstvenih i neotehnoloških projekata i za opće stimuliranje znanosti, već je u onivanju
Hrvatska zaklada HAZUD u Zagrebu i
Hrvatska zaklada HAZUD u Mostaru.
Bit će potreban obostrani trud i stimuliranje volje kod Hrvata u dijaspori da se što više odazovu novčanim i drugim načinima pomaganja HAZDD-HAZUD.
HAZUD predlaže Zastupnički dom dijaspore u Hrvatskome saboru
Kroz stranačke spletke u Hrvatskoj došlo je do udaljavanja domovine i diaspore.
To se treba i mora opet obnoviti jer smo mi jedan narod ma gdje nas je sudba rasijala.
Zastupnike za Dom dijaspore u Hrvatskome saboru imaju pravo birati samo Hrvati u dijaspori s propisanom dobnom zrelosti, žene i muškarci s državljanstvom RH. Broj zastupnica ili zastupnika bi trebalo odrediti po dogovorenom ključu prema broju Hrvata u nekoj državi ili (i) zajedno u nekoliko susjednih država s manjim brojem dijasporskih Hrvata u njima.
Broj zastupnica i zastupnika u Domu dijaspore ne bi smio biti veći od broja u Hrvatskom državnom saboru.
Zasjedanje Zastupničkog doma dijaspore trebalo bi propisima odrediti. Na primjer, redoviti saziv dva ili četiri puta godišnje u Zagrebu i izvanredno zasjedanje ako to potrebe iziskuju.
Najvažnije je uz ovo reći da saborski zastupnici i zastupnice Doma dijaspore u Hrvatskome saboru ne primaju plaću niti bilo kakove naknade niti privilegiranu mirovinu. To znači da zastupnice i zastupnici moraju dati jamčevinu, da će svoje dužnosti u Zastupničkom domu obavljati dragovoljno, požrtvovno, pošteno i častno o svojem trošku ili o trošku hrvatske udruge, koja preuzima podmirivanje troškove za njih
Sve ovdje spomenuto i sve drugo iz odnosa Domovina – Dijaspora, što treba biti u odrednicama Zastupničkog doma dijaspore u Hrvatskome saboru mora se regulirati Pravilnikom, usuglašenim s odgovarajućim propis ima Republike Hrvatske.
HAZUD ili HAZUDD – ULOGA I SVRHA
- Letimični osvrt na postojanje-trajanje, djelovanje i učinkovitostiHAZUD-a
- Najava oproštaja i zahvale na ulogu dugogodišnjeg predsjednikaDragana Hazlera
Osvrt na poznato i manje poznato kroz prizmu od 1973. naovamo
Osnovna svrha i poticaj za ustrojstvo i djelovanje HAZUDD-a temelji se u nametnutoj potrebi aktiviranja sveukupnih uzajamnih odnosa i umreženju svih vitalnosti za obstanak Hrvata u iskonskoj domovini Hrvata (RH, BiH i Okruženju) kao i u dijaspori, odnosno u brizi za obstanak iskonske domovine – države Hrvata i diaspore Hrvata.
Posebice treba istaknuti ulogu HAZUD-a u povezivanju hrvatskih stručnjaka i znanstvenika u dijaspori sa znanstvenicima u Švicarskoj i u svijetu. Djeluje neskromno ako kažemo, da smo za trajanja Jugoslavije širili istinu o Hrvatima i o Hrvatskoj, a od obnove države Hrvatske HAZUD je našla svoje mjesto, gdje je to potrebno.
Najkraći osvrt o aspektima HAZUD-a u Baselu
Ideja Hrvatske akademije je bila sveopća briga za Hrvate u diaspori, za proučavanje kulturne, znanstvene i ine ostavštine Hrvata u diaspori, promicanje povratka Hrvata iz diaspore u Domovinu Hrvata ili barem zadržavanje hrvatskog identiteta, očuvanje jezika i običaja uz stvaranje boljih uvjeta za povratak u domovinu svoga iskona.
Dakle, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u diaspori, nije osnovana kao nekakva nazovi konkurencija tadašnjoj JAZU, nego kao Hrvatska akademija, koja će se baviti sa svima potrebama Hrvata u diaspori i međusobno povezivanje svih Hrvata s Domovinom Hrvatskom.
Uloga Dragana Hazlera u osnivanju i djelovanju HAZUD-a
Ustrojstvo institutucije u Baselu trajalo je jako dugo, od 1973. (Ružička i Hazler) do 25.ožujka 1978. (28 članova) i posve legitimno čak do 1984. Tada je posve službeno potvrđen status i statut institucije pod naslovom Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u diaspori “Andrija Jamometić”, sa sjedištem u Baselu, smještena u Landskronstrasse 55 u 4-sobnom stanu glavnog supokretača HAZUD-a Mr.sc.& Ing. biokem. Dragana Hazlera.
Nije na odmet dodati da je Dragan Hazler djelovao tada kao vrlo uspješni znanstvenik i istraživač u znanstveno-istraživačkom departementu Frameceutskog koncerna Sandoz, kasnije Novartis (jedini Hrvat u trustu svjetski izabranih mozgova djelovao 25 godina do umirovljenja).
Ovo se ne ističe radi samohvale, inače po ponašanju vrlo skromnog Dragana Hazlera, nego radi njegovog sveopćeg zauzimanja za HAZUD i podmirivanja glavnine novčanih potreba i raznih troškova za djelovanje Hrvatske akademije. To je Dragan Hazler mogao jer je uz još dvojicu Hrvata (Ž.D. i J.T.) imao najvišu mjesečnu plaću u gradu Baselu plus razne novčane nagrade za izvanredna ostvarenja na polju istraživanja, novih lijekova, novih galenskih oblika, novih aplikacija lijekova, novih tehnologija, novih pomoćnih sredstava, usklađivanja propisa i norma sa Švicarskom, Europskom, Američkom i drugim farmakopejama…
Nastale poteškoće za realizaciju HAZUD-a
Gore spomenuti početak zamišljenog stvaranja institucije od 1973. i napose od 1978. uz paralelni plodonosan rad pretvorio se u borbu za obstanak jer su se protiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u diaspori urotile YU-službe u CH (ambasada, konzulati, kulturni atašei…), YU-klubovi i pojedinci, među kojima je uz bezbroj YU-Srba i Jugoslavena bilo i istaknutih Hrvata. Ovo smatram dokumentarnim zapisom pa ću navesti trojicu Hrvata, koji su bili svaki svojim načinom motivirani ili nametnutim razlogom protiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u diaspori. To su bili: Dr. Žarko Dolinar (Bez iznošenja razloga, zašto je protiv Hrvatske akademije!), Dr. Jure Petričević (Svako veliko hrvatovanje je plod UDB-inog djelovanja i pokretači nekakve akademije su udbaši…) i Dr. Vjekoslav Vrančić (Znanstvenoj akademiji je mjesto u Hrvatskoj, a ne u emigraciji).
Anketa za ili protiv HAZUD-a sprovedene u čitavoj diaspori Hrvata
Prije 1978. napravljena je anketa s pitanjima o osnivanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u diaspori. Ta anketa je proširena kroz hrvatski emigrantski tisak i poštom. Stiglo je oko stotinu ispunjenih anketnih listića i u svima je potvrđena potreba osnivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u diaspori, uz iznimku, gore navedena tri suprotna stava. Ispunjeni anketni listići su pohranjeni u pismohranu HAZUD-a i veći broj ih je objavljen u Hrvatskom tjedniku DANICA tijekom 1978/79.
Hrvatsko Narodno Vijeće je dozvolilo i potvrdilo HAZUD u CH-Baselu
Valja ovdje dodati, da je najviša izvršna vlast Hrvata u diaspori – Hrvatsko Narodno Vijeće sa sjedištem u New Yorku izrazilo svoju suglasnost dodjelom službene Povelje Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u diaspori sa sjedištem u Baselu. Vidi na kraju izvješća!
Supokretač HAZUD-a, nobelovac, Prof. Dr. Ružička umro je 26. rujna 1976.
Do 1976. nije nitko mogao ugroziti postojanje Akademije niti imenovanog predsjednika Mr. sc. Dragana Hazlera, inače znanstvenika, istraživača i neotehnologa u znanstveno-istraživačkom institutu – Forschung & Entwicklung SANDOZ NOVARTIS jer je Hazler imao uz sebe jakog idejnog supokretača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u diaspori, švicarskog nobelovca iz Hrvatske, Prof. Dr. Lavoslava Ružičku i njegove (i svoje fakultetske!) kolege visokih razina, također i nobelovce poput Prof. Dr. Vladimira Preloga i Tadeusz-a Reichsteina…
Istaknuti švicarski znanstvenici podupirali su i podupiru stalno HAZUD u Baselu
Među podupirateljima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u diaspori sa sjedištem u Baselu ima vrlo istaknutih Švicaraca kao na primjer Univ.-Prof. Dr.: Max Burckhardt, Hanno Caprez, Ingeburg Schröder, Andreas Staehelin… Posebice i s istaknutom zahvalnošću evo još samo jednoga jer je on dao Draganu Hazleru uvid u povijest židovskih akademija, za koje je rekao: “Međunarodno usvojeni izraz Diaspora i Akadske škole, nazvane Akademije su spasile Židove i učinile ih jednim od najnaprednijih naroda u svijetu”. Taj je:
Nobelovac, Prof. Dr. Tadeusz Reichstein – podržavatelj i član HAZUD-a
Taj gospodin, moj osobni prijatelj i kolega po farmaceutskoj struci bio je sveuč. profesor na Farmaceutskom fakultetu u Baselu, nobelovac Dr. Tadeusz Reichstein, poljski Židov. Tek ću spomenuti, da je Prof. Reichstein bio osobni prijatelj hrvatskog znanstvenika, djelujućeg u Švicarskoj Dr. Vladimira Preloga, Lea Sternbacha, dakako i hrvatske legende u Švicarskoj, nobelovca Lavoslava Ružičke.
Za mali predah evo i jedne šale. Sa spomenutim i ovima ravnim ljudima susretao sam se češće puta kod prof. dr. Lavoslava Ružičke na izričitu njegovu želju. Jednom prilikom šalio se je Ružička sa Sternbachom, našim Opatijcem i dobacio meni: “Ako Hazleru imaš problema s kristalizacijom javi se Leu. On već uspješno eksperimentira s kristalizacijom švicarskog sira…”
Službeni YU-Beograd protiv Hrvatske akademije… u Baselu
Sa službenim ostvarenjem statusa HAZUD-a 25.ožujka 1978. tek je započela najstrašnija hajka protiv Hrvatske Akademije, koja je dostigla svoj vrhunac 1984. godine, kad je država Švicarska dobila pismeni nalog iz Beograda, u kojem stoji “da se ustaška akademija, koju vodi nekakav ustaša – apotekar Dragan Hazler mora odmah ukinuti i zabraniti jer štetno utječe na slogu jugoslovenskih gostujućih radnika u Švajcarskoj”.
To službeno državno pismo pisano srbskim jezikom prevela je na njemački Frau Wertmüller (Slovenka) i pred državnim pravobraniteljem Dr. Hund-om meni su pročitane obadvije verzije: srbski original i njemački prijevod. Izjasnio sam se da razumijem pismo i zabrinuti stav odgovornih u CH.
Službeno mi je rečeno, da se Hrvatsku akademiju mora ukinuti. Branio sam se da Hrvatska Akademija znanosti i umjetnosti u Baselu ima kulturno istraživalačku ulogu, potrebnu i korisnu za Švicarsku i Hrvatsku i da djeluje u sustavu Hrvatske Katoličke Crkve… Voditelj postupka mi je dao rok od mjesec dana da donesem potvrdu o suradničkom djelovanju Akademije s Crkvom, odnosno s Hrvatskom katoličkom misijom u Švicarskoj.
Hierarhija Rimokatoličke crkve u Hrvata nije mogla tako brzo dati suglasnost!
Takvu potvrdu na službenu zamolbu nije mi mogla izdati Rimokatolička crkva u Hrvata u roku od mjesec dana, nego po proceduri za najmanje dvije godine pa sam se obratio na Hrvatsku katoličku (starokatoličku) crkvu u Zagrebu.
Službena i svečana Povelja patronata od Hrvatske katoličke crkve (Sinodalno vijeće, Branimirova 11, Zagreb, tajnik Dr. Milivoj Barbarić) stigla je za desetak dana.
Povelja u originalu pokazana je u Državnom javnom tužiteljstvu i predana kopija. Tim činom Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u diaspori – HAZUD sa sjedištem u Baselu ulazi u svoju treću fazu službenog postojanja, kako postoji i djeluje do sada i nadalje na opću korist Švicarske i Hrvatske, napose za Hrvate u CH.
Najkraće o djelatnostima HAZUD-a u Baselu
O učinkovitostima HAZUD-a na svima akademskim poljima pisano je u brojnim izvješćima Akademije pa se ovdje odustaje od detalja i izrazit će se najškrće. HAZUD je na istraživalačkom polju obradila tridesetak najistaknutijih hrvatskih znanstvenika tijekom njihovog djelovanja kroz povijest u diaspori, održala 4 znanstvena smpozija (Baselski, koncil, Andrija Jamometić, Pavao Skalić i Mile Budak), obnovila blizu 40 njihovih veledjela plus izdavanje publikacija – polugodišnjaci SCRIPTA CROATICA i ARS CROATICA te kvartalnik DD (Domovina/Diaspora) i povremenik “Akademija”.
Predavanja o znamenitim osobama, događajima i suvremenim pitanjima
Treba ovdje podsjetiti i na više od 1000 predavanja o zaslužnim i znamenitim Hrvatima, o povijesti Hrvata, o Hrvatskom jeziku, o Hrvatskom domovinskom obranbenom ratu…
Humanitarna i druga pomoć domovini Hrvata u obrani od srbske agresije
U vrijeme Hrvatskog domovinskog obranbenog rata od srbske agresije HAZUD je iz svojih prikupljenih sredstava i sa svojim autoritativnim utjecajem na velike farmaceutske koncerne kao SANDOZ, Ciba Geigy, La Roche, Bayer, Wander, Sigfried… darovala Hrvatskoj najvažnije lijekove, sanitetski materijal i brojne potrebštine u svima oblicima.
Od HAZUD-a i posredstvom HAZUD-a, što u novcu, što u obliku prvorazrednih lijekova, seruma protiv tetanusa i protiv zmijskog otrova, dječjih i dietalnih preparata, dezinfekcijskih, dezinsekcijskih i deratizacijskih sredstava, kemikalija, sanitetskog materijala, laboratorijske opreme (sve prvorazredno i ne odpad, kakav je od neodgovornih ljudi dospijevao u Hrvatsku!!!) u vrijednosti najmanje CHF 10,000.000 (deset milijuna).
Pogledati razna izvješća i plaćanje računa za lijekove i sanitetski materijal, pohranjene u pismohrani HAZUD-a.
Tek spomena radi valja navesti, da je HAZUD organizirala i sprovela oko 20 kumstava za uzdržavanje i školovanje djece poginulih roditelja. Poslano je u Zagreb prvorazrednih dječjih igračaka tvorničke cijene oko CHF 70.000 – dar jedne švicarske tvornice igračaka.
HAZUD je sa svoga Deviznog računa kod Zagrebačke banke pod naslovom HAZIUM za umjetnost supomagala život umirovljenika Hrv. akad. Barbarića, Beškera, Gojmerca, Tomičića i Vukadina. Na računu je bilo oko CHF 12.000. Uplaćivao Dragan Hazler iz svojih sredstava.
HAZUD je novčano s CHF 2.000 pomogao Universijadu u Zagrebu. Dobivena je Povelja/Zahvalnica. Novac iz osobnih sredstava Dragana Hazlera.
HAZUD je novčano supomogao uspostavu spomenika Hrv. banu Josipu Jelačiću u više pošiljaka – oko CHF 1.000.
HAZUD je zajedno s Društvom Slunjana u CH uputio za pomoć prognanim Slunjanima CHF 36.000. Imamo potvrdu. Prilog D.H. je CHF 11.000.
Još neke djelatnosti HAZUD-a u obliku varia
Od svih izdanja (36) darovano je institucijama u Hrvatskoj po 5-15 primjeraka. Također je u podjednakom broju primjeraka poslano u Hrvatsku: 15 brojeva Scripta Croatica i 10 brojeva Ars Croatica.
HAZUD je darovala knjižnicama u Hrvatskoj (Karlovac, Korenica, Mostar, Slunj, Vukovar, Zagreb, ukupno oko 22.000 primjeraka raznih knjiga.
HAZUD je sufinancirala izdavanje kvartalnika “Domovina-Dijaspora “D” (oko CHF 40.000).
HAZUD je darovala predsjedniku RH, Dr. Franji Tuđmanu za državnu riznicu nacionalnih vrednota zlatnu repliku kneževske krune i Enciklopediju od Skalića, izdanu u Baselu 1559. godine.
Dva doktorata izrađena i sufinancirana iz Arhiva HAZUD-a:Zvonimir Čvrljak i Petar Radelja.
Dvije diplomske radnje učinjene i supomognute iz HAZUD-a (Marcius i Soldo).
Nekoliko završnih radnja ili obveznih predavanja u Gimnaziji i u Madicinskoj školi izradjeno u knjižnici HAZUD-a, primjerice Zdenko Grahovac, Mladen Pavić…
U knjižnici HAZUD-a posuđivano je od 1978. do sada na čitanje nekoliko desetaka tisuća knjiga.
Prevodilačka djelatnost i uloga sudskog tumača… obavljana je godinama gratis od članica i članova HAZUD-a.
Predlaže se naslov HAZUDD za sve sustavnice HAZUD-a u diaspori idomovini
Obzirom na potrebu isticanja uzajamnosti djelovanja Domovine i Diaspore predlaže se pisanje kratice HAZUD s “DD”, dakle HAZUDD. Ranije nije bilo potrebe za “DD” jer se je institucija zvala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u diaspori sa sjedištem u Baselu.
Predlaže se, od sada za budućnost HAZUDD u Baselu i isto tako u Zagrebu… Primjerice:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Domovine i Diaspore, kraticom HAZUDD Basel.
Ostaje otvoreno pitanje pisanje grčke riječi kao Diaspora ili po važećem Vukovom pravopisu Dijaspora s nepotrebnim “j” u stranoj riječi.
HAZUD u Baselu je izrastao iz Ogranka Matice hrvatske
Od svoga početka zamišljena je Hrvatska akademija… u Baselu za djelatnost Domovine i Diaspore za takvu djelatnost u korist “DD”, kad je poznatom inicijativom i načinom iz Hrvatske kulturne zajednice Kroatischer Kulturverein Ogranak Matice hrvatske Basel izrastao u HAZUD “Andrija Jamometić” u Baselu i nastavio djelovanje.
To usmjerenje uslijedilo je dogovorom umirovljenog sveuč. profesora – nobelovca, hrvatsko-švicarskog znanstvanika Dr. Lavoslava Ružičke i aktivnog hrvatskog znanstvenika u SANDOZ-u, kasnije NOVARTIS-u Mr.sc. Dragana Hazlera
Izrastanje Hrvatske kulturne zajednice ili Kroatischer Kulturverein-a Ogranka Matice Hrvatske Basel u HAZUD započelo je de facto 1973. i de jure 25. ožujka 1978. godine, što se vidi u Akademijinom zaglavlju uz dodatno službeno “zeleno svjetlo” 1984. godine.
2013 godine je, računajući od 1973-2013. je 40. bila obljetnica planom i imenom uspostavljenja i početka djelovanja zasvjedočene Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u diaspori sa sjedištem u Baselu.
Pisatelju ovog nepodpunog Izvješća Mr.sc. Draganu Hazleru namijenjena je od početka do sada uloga predsjednika HAZUD-a. Tu ulogu sam prihvatio i obnašao “lege artis” kao čast, kao poziv, kao obvezu, kao dužnost i odgovornost za Hrvatski narod, kojemu pripadam.
Umjesto da me je kao predsjednika HAZUD-a smjenila institucija, što sam tražio nekoliko puta ali bez uspjeha, ja sam se osobno zahvalio na dužnosti predsjednika radi starosti, iztrošenosti i popratnih slabosti.
Ako me život i zdravstvene mogućnosti posluže ja ću nastaviti djelovati za Hrvatsku kroz HAZUDD, ali ne kao predsjednik, nego kao Hrv. akad. HAZUD-a ili kao hrvatski djelatnik.
Opravdanost postojanja i perspektiva HAZUDD-a
Postoje i nameću se svakodnevno pitanja o neophodnosti, opravdanosti i potreba za postojanje i univerzalno djelovanje HAZUDD-a.
Polazeći od broja i kvalifikacija Hrv. akademika HAZUDD ima dobru perspektivu u Domovini Hrvata (RH, BiH i “Okruženje”) i u svjetskoj rasijanosti Hrvata ili Diaspori.
Slabosti HAZUDD-a su: rasijanost članstva, nedostatak prostorija za Središnjicu u Zagrebu, nedostatak novčanih sredstava, nepoznavanje Hrv. akademika HAZUDD-a međusobno, nedostatak stalnog plana i vezanja glavnine stalnog djelovanja uz takav plan.
Dosada i za sada glavnina stalnog djelovanja HAZUDD-a se odvija po važećem Satutu i uočenim aktualnostima.
HAZUDD djeluje od 2011 kao virtualna akademija, objavljuje radove na svojim Portalima poput www.hazud.ch i www.hazud.hr, kao i na suradničkim Portalima, na primjer www.dragovoljac.com.
Stanje 02.02.2015. – izvadak iz Imenika HAZUD-a
Ukupni broj Hrvatskih akademika HAZUD-a………………………………………….. 233
Živih Hrvatskih akademika HAZUD-a jest……………………………………………—-149
Hrvatskih akademika HAZUD-a – pokojnika/B = besmrtnika…………………….85
Živih Hrvatskih akademika HAZUD-a jest……………………………………………—-149
Hrvatskih akademika HAZUD-a – pokojnika/B = besmrtnika…………………….85
Prof. Dr. Zvonimir Šeparović, suutemeljitelj je začastni predsjednikHAZUDD-a
Članovi glavnog odbora u Baselu – Hrvatski akademici HAZUD-a uŠvicarskoj:
Dragan Hazler, predsjednik, suutemeljitelj, Hrv. akad. HAZUD-a.
Emilija Herceg, dopredsjednica – Hrv. akad. HAZUD-a
Ilija Šikić, tajnik – Hrv. akad. HAZUD-a
Emilija Herceg, dopredsjednica – Hrv. akad. HAZUD-a
Ilija Šikić, tajnik – Hrv. akad. HAZUD-a
Edo Krušlin, član – Hrv. akad. HAZUD-a
Damir Petkov, član – Hrv. akad. HAZUD-a
Dražen Kozić, član – Hrv. akad. HAZUD-a
Pero Mlikota, član – Hrv. akad. HAZUD-a
Damir Petkov, član – Hrv. akad. HAZUD-a
Dražen Kozić, član – Hrv. akad. HAZUD-a
Pero Mlikota, član – Hrv. akad. HAZUD-a
Prof. Dr. Ante Lauc, predsjednik Sustavnice domovinskog HAZUD-a za Slavoniju, Osijek
Knjiž.Petar Vulić, predsjednik Sustavnice domovinskog HAZUD-a za Južnu Hrvatsku, Split
Prof.Dr. fra Andrija Nikić, predsjednik domovinske HAZU za Bosnu i Hercegovinu, Mostar
Hrvatska akademska zajednica HAZUD.hr u Zagrebu i HAZ u Zagrebu
Dr. Srećko Sladoljev, predsjednik Hrvatske akademske zajednice domovine i dijaspore Zgb.
Knjiž. Nada Landeka, tajnica Hrvatske akademske zajednice domovine i dijaspore – Zagreb
Knjiž. Nada Landeka, tajnica Hrvatske akademske zajednice domovine i dijaspore – Zagreb
Dužnosnici u Zagrebu – Hrvatske akademske zjednice domovine i diaspore – HAZUD.hr i HAZ “Kralj Tomislav” su:
Začastno i redovno predsjedništvo:Prof. Dr. Zvonimir Šeparović – Hrv. akad.
Prof. Dr. Ante Lauc – Hrv. akad.
Dr.sc. Petar Vučić – Hrv. akad.
Mr.sc. Emil Čić – Hrv. akad.
Dipl. iur. Vladimir Biondić – Hrv. akad.
Prof. Dr. Ante Lauc – Hrv. akad.
Dr.sc. Petar Vučić – Hrv. akad.
Mr.sc. Emil Čić – Hrv. akad.
Dipl. iur. Vladimir Biondić – Hrv. akad.
HAZUD, po Statutu i po osnivačkoj ideji treba djelovati kroz Razrede HAZUD-a
Djelujući in statu nascendi predlažu se po mišljenju Mr.sc. Dragana Hazlera, predsjednika:
- HAZUDD-razred za sva pitanja Hrvata u diaspori i suradnju s institucijama domaćina
- HAZUDD-razred za informatiku i medije – vlastite i suradnju s drugima
- HAZUDD-razred za istraživanje, vrednovanje i obnovu hrvatske baštine u diaspori
- HAZUDD-razred za umjetnost svih smjernica posebice za hrvatsku umjetnost u diaspori
- HAZUDD-razred za izdavačku i prevodilačku djelatnost
- HAZUDD-razred za sve oblike suradnje Domovine i Diaspore
- HAZUDD-razred za povratak Hrvata iz Diaspore u Domovinu Hrvata
- HAZUDD-razred za promicanje i uspostavu hrvatskog školstva svih razina u Diaspori
Zaključna misao u svezi oprosta s ulogom predsjednika HAZUD-a
– Osnovna ideja mora biti sloga i međusobno poštovanje u ponašanju i djelovanju članica i članova HAZUD-a, prema prijedlogu HAZUDD-a.
Izbjegavati djelatnosti i nastupe, koji dovode hrv. akademike i instituciju HAZUDD u teške konfliktne neprilike. Takvim nastupima i djelatnostima mogu se baviti članice i članovi HAZUDD-a, ali kao građanske osobe a ne kao hrv. akademici.
– Srešišnjica svih sustavnica HAZUDD je Zagreb, ali ne kao diktator, nego kao koordinator potrebnih djelatnsti s pravom PRVOG među jednakima.
Ulogu Središnjice “primus inter pares” u Zagrebu treba odrediti Statutom
– Svima kolegicama i kolegama – Hrv. akademicama i Hrv. akademicima, zahvaljujem na dosadašnjoj primjerno vrijednoj i učinkovitoj suradnji za opću korist, napose za Hrvatsku.
– Sa zahvalnošću se opraštam s dužnosti predsjednika HAZUD-a, ali i dalje ću dok me život služi biti na raspolaganju HAZUDD-u i svojoj domovini Hrvatskoj kao hrvatski djelatnik.
Novom izabranom predsjedniku HAZUDD-a želim uspješno djelovanje!
Dragan Hazler
Priznanje HAZUD-a u Baselu od Hrvatskog Narodnog Vijeća u NEW Yorku:
Nema komentara:
Objavi komentar