Ekskluzivno: Vojni poligon – opasnost za Plitvička jezera i Središnju Hrvatsku! |

Ekskluzivno: Vojni poligon – opasnost za Plitvička jezera i Središnju Hrvatsku!

Plitvička jezera od detonacija američkih projektila s osiromašenim uranom propadaju. Od tih detonacija se zemlja trese i mogu se od tih podrhtavanja porušiti sedrena struktura Plitvičkih jezera s nadzemnim i podzemnim vodnim sustavima. Od “osiromašenog urana” se  trajno i vrlo opasno zagađuje okoliš s radioaktivnosti i od glasne pucnjeve ugrožene su ptice i šumska divljač.

Potencijalno zlo se mora spriječiti, ne smanjenjem broja posjetitelja Plitvicama, nego uklanjanjem Vojnog poligona Slunj i granatiranja, američkih teških projektila s osiromašenim uranom, od kojih se zemlja trese i okoliš radioaktivo zagađuje. Od glasne grmljavine pucanja iz teških topova nestaje divljih životinja i ptica. Narušava se čitav biološki sustav, ukjljučujući i ljude. Taj poligon dodiruje prostor Nacionalnog parka Plitvice. Ako ovo nije dosta za nadležne u Hrvatskoj, onda su oni neprijatelji Hrvatske, što uostalom pokazuju i na drugim poljima.

NITKO, nitko i nitko nije na ovaj opravdani vapaj reagirao. Sada šaljem na HTV-emisiju Društvena mreža u kojoj su dvije odlične voditeljice prikazivale:

1. Vode u Hrvatskoj, i
2. Ptice u Hrvatskoj.

U nijednoj emissiji nisu dame ulazile na prostor središnje Hrvatske: Plitvice i čitav Kapelsko-Plješivički crnomorski sliv.

Predlažem već godinama, da se osnuje Hrvatska ekološka akademija za taj prostor i do sada nema realizacije.

Vojni poligon – opasnost za  Plitvička jezera i Središnju Hrvatsku!

Vojni poligon u Slunju bio je motiviran velikosrbskom ideologijom

Za one, koji ne znaju, mogu se uvjeriti da je središnja Hrvatska, u kojoj su Plitvička Jezera i nekoliko općinskih mjesta, među kojima je najveći gradić Slunj, od “ujedinjenja” 1918. do našeg vremena u središtu svih osvajačkih planova Velike Srbije. To je za jednu povijesnu studiju, a za uvod u ovaj članak spomenut ću samo nekoliko fakata.

1. Od 1918. naovamo naseljavanje zaslužnih Srba, solunskih boraca, ratnih invalida, njihovih obitelji i rodbine, učitelja i nastavnika iz Srbije te raznih službenika u kotar i sud u Slunju, što vrijedi i za općininska mjesta i sela sa 100 postotnim sastavom srbske žandarmerije, financijskih službenika, šumara i lugara, čak i cestara.
2. Od 1930. napose od 1935. osnivaju se četnički odredi u svima pravoslavnim selima, a četničke središnjice sa skladištima oružja i strjeljiva su u Slunju i u Plaškome. To je dokumentarno spomenuo Vjećeslav Holjevac u knjizi “Zapisi iz rodnog grada, Zagreb 1972.
3. Godine 1939. dolazi u Slunj Jugoslavenska vojska, inženjerijska i radna jedinica. Oni izgrađuju fortifikacijsku liniju s početkom nedaleko od Ogulina uz vodotok Korane preko Slunja prema Bihaću. To su razni vojnoratni objekti s betonskim bunkerima i podzemnim tunelima, koji i danas svjedoče sebe. Ta obranbena linija se ne može drugčije shvatiti, nego u ulozi za granicu buduće Velike Srbije. U tom spletu našla se je u naše vrijeme izgradnja Vojnog poligona JNA u Slunju, sada Poligona HV “Eugen Kvaternik” Slunj.
4. Već 12. travnja 1941. samo dva dana iz proglašenja NDH bataljun najelitnijih četnika, dolazi iz četničkog gnijezda Plaškoga i okolnih srbskih sela i oružano napada Slunj, koji se je jedva obranio. Bilo je mrtvih na obadvije strane. Pri prolazu za Slunj, u Primišlju izjavljuju četnici, da idu poklati Hrvate u Slunju. To je bio četnički početak “NOB-a”, ka kojemu su se pridružili komunisti 22. lipnja 1991. Nota bene!
5. Već 5./6. svibnja (Srbski Đurđev dan) četnici iz srbskih sela su poklali mirnu 8-članu hrvatsku obitelj, Jose Mravunca, mlinara na Korani u Hrvatskom Blagaju. Veći dio tih četnika s vođom Brankom Dobrosavljevićem su kindapirani i osuđeni od Suda NDH na smrt. Milorad Pupovac ih komemorativno slavi kao borce za slobodu, a zna se da komunistička partizanija počinje tek 22. lipnja 1941. Dakle Pupovac, kao u Srbu, slavi i u Veljunu četnički NOB.
6. Na Drugom svjetskom ratu se ne ću zadržavati radi preobširnosti, nego samo iznijeti broj žrtava prema istraživanju Saborske komisije za utvrđivanje žrtava Drugog svjetskog rata i poraća: Poubijani u Slunjskom kotaru Hrvati, vojska i civili, uključujući i djecu oko 8.500. Poubijani, od tifusa stradali, odselili u Vojvodinu i prirodno umrli Srbi oko 2.500. Nakon rata uslijedio je exodus Hrvata .
7. Komunistička Jugoslavija gradi pedesetih godina na prostoru Slunja Vojni poligon JNA. Radi poligona izseljeno je dvadesetak sela i zaselaka. Na poligonu glavni sastav su Srbi, oficiri i podoficiri JNA i njihove obitelji. Smještaj toga poligona JNA u središnju Hrvatsku se ne može drugčije shvatiti, nego utvrđivanje zapadne granice planirane Velike Srbije. To se je potvrdilo u Domovinskom obranbenom ratu 1991. do 1995.
8. Od 1995. naovamo taj poligon JNA postaje Poligon HV “Eugen Kvaternik” Slunj i na njemu se obavljaju vježbe gađanja iz teških oružja ne samo Hrvatske vojske, nego i vojske iz drugih država napose Američke vojske, a u novije vrijeme i Srbske vojske. Amerikanci tu isprobavaju svoje projektile s “osiromašenim” Uranom! Zašto to ne rade u USA? Nota bene!
9. Ovdje započinje rasprava o Poligonu HV “Eugen Kvaternik” Slunj, kao objektu od prvorazrednog značaja za sve Hrvatske vlasti, a napose za Ministarstvo za zaštitu okoliša i prirode, koje je sada u nadležnosti vrlo marljive ministrice Mirele Holy.

Ugrožena je Središnja Hrvatska s najvrijednijim Nacionalnim parkom (stariji članak)

Najljepše i najvrijednije što imamo u središnjem dijelu Hrvatske za turizam, za gospodarstvo uopćenito, za obstanak ljudi i obnovu demografije u tome, ratovima i exodusom opustošenom kraju su Plitvička jezera i rijeka Korana, Mrežnica i i Slunjčica sa slapovima Rastoke u Slunju.

U ovaj prirodni vodni sustav lijepog i plodnog kraja spada još uz vrlo zanimljivi vodotok od  rijeke Korane, rijeka Mrežnica i rijeka Slunjčica, koja stvara Rastoke ili Mala Plitvička jezera. Ostanemo li kod vodenog bogatstva, valja još spomenuti brojne manje rijeke i rječice poput Gline, Jesenice, Dretulje, Tounjčice, Dobrinjice, Furjašnice, Kremenščice… te potoke, potočiće i takozvana vrela ili zdence, odnosno male izvore vrlo zdrave pitke vode, koja brzo nestaje u žednoj zemlji ili se slijeva u obližnji potok i rijeku.

Pored prirodne ljepote, koju izgledom pruža ovaj vodeni sustav sa svojim jezerima i rijekama bogatim slapovima, vodopadima, jezercima, brzacima, protocima, virovima i virićkima tu se krije i veliko bogatstvo pitke vode, raznih riba, rakova, lovne divljači… Dodajmo još energetske neiskorištene potencijale ovih voda u predjelima izvan Nacionalnog parka Plitvička jezera i drugih zaštićenih predjela. Uz ove nadzemne vode, središnja Hrvatska obiluje podzemnim vodnim sustavima, medju kojima su dosada najpoznatija ova: Plitvička jezera – Slunjčica; Jesenica – Slunjčica te Dretulja i druge plaščanske rječice, koje kao ponornice čine izvor rijeke Mrežnice.

Spomenimo ovdje još samo četiri prirodna bogatstva ovoga dijela Hrvatske, koji su temaljnica za turizam i druge gospodarske grane: a) nadzemno su to bogate šume i čak prašuma u Čorkovoj uvali, b) podzemno bogatstvo su brojni speleološki sustavi, medju kojima se napose ističe speleološki sustav Muškinja, dosada istraženo desetak kilomrtara c) plodna polja i pašnjaci za poljoprivredu, stočarstvo i voćarstvo i d) važne prometnice nacionalnog i europskog značaja.

U ovaj krajolik s nacionalnim parkom Plitvička jezera i drugim oblicima zaštite pojedinih rjetkosti i znamenitosti smješten je Vojni poligon HV „Eugen Kvaternik“ izgradjen i naslijedjen od bivše velikosrbske JNA.

Taj Vojni poligon služi sada ne samo za vojne potrebe Hrvatske vojske, nego na njemu vježbaju i druge vojske, napose amarička. Poznato je da Amerikanci obavljaju na tom Vojnom poligonu u Slunju gađanje s projektilima obogaćenim osiromašenim radioaktivnim uranom. Pritome lažu obični puk i lokalne vlasti, da ta radioaktivnost nije opasna.

Znanost, struke i obični ljudi znaju, da ne postoji bezopasno zračenje pa bilo ono i na najnižem svome stupnju, jer se svaka radioaktivnost kumulira, u tlu, u biljkama, u svemu…

Ispucavanja i eksplozije projektila s vrlo jakim detonacijama na tom krškom tlu su vrlo opasne i može nam se dogoditi ono najstrašnije – nestanak Plitvičkih jezera.

Većina odgovornih političara, znanstvenika i stručnjaka znade za tu opasnost, a za one koji ne znaju pripominjem, da Vojni poligon HV „Eugen Kvaternik“ Slunj graniči, odnosno direktno se veže s Nacionalnim parkom Plitvička jezera.

Nadalje, izvor jedne od najljepših hrvatskih rijeka Mrežnice je u središtu Vojnog poligona, a neposredno uz Poligon jest izvor rijeke Slunjčice, koja podzemno dolazi iz Plitvičkih jezera i oblikuje Rastoke u Slunju – mala Plitvička jezera.

Od pucnjave na tom Poligonu u Slunju nestale su skore sve vrste ptice. U Slunju nema više golubova pa čak niti vrabaca, kao što ih je nekad bilo. To nam jasno ukazuje na narušavanje biološke ravnoteže u Središnjoj Hrvatskoj.

U Slunjskom kraju umiru mladi ljudi od kancerogenih oboljenja

Umjesto daljnjeg nabrajanja svih znanih i neznanih opasnosti od ratnog uvježbavanja i isprobavanja raznih eksploziva predlažem, da se obrazuje jedna Udruga znanstvenika, stručnjaka, političara i običnih gradjana s jednom svrhom i ciljem:

Ukidanje Vojnog poligona HV „Eugen Kvaternik“ u Slunju.Nama su vrijednija Plitvička jezera i sve prirodne datosti toga dijela Hrvatske, nego šačica dolara, koja se dobiva za ovu svestrano opasnu igru.

Protiv uporabe Vojnog poligona u Slunju treba dići glas spasa i pravde pred lokalnim vlastima, pred Hrvatskom, pred Europskom Unijom i pred svijetom. ​

Mr. sc. Dragan Hazler