VELIKA ZABLUDA; Ovršni zakon koji stupa na snagu 01. rujna 2014. godine ne može pomoći žrtvama organizirane pljačke od strane kreditnih ureda i lažnih banaka
Zaštita dostojanstva je ovršenicima uskraćena, žalbe ne odgađaju ovrhu, intervencija policijskih djelatnika novim zakonom obračunava se ovršenicima, do konačnog iseljenja iz ovršene nekretnine ovršenici će godinu dana plaćati najamninu novom vlasniku, ili će opet biti ovršeni zbog novih dugovanja. Djelatnici policije prema novom Ovršnom zakonu u slučaju ometanja provedbe ovrhe imaju pravo upotrijebiti i silu. Naposljetku, ovršni zakon koji u rujnu 2014. stupa na snagu primjenjuje se na ovrhe pokrenute nakon 01. rujna 2014 godine, pa u skladu sa njegovim odredbama OPLJAČKANE ŽRTVE KREDITNIH UREDA IZ HRVATSKE I AUSTRIJSKIH ŠTEDIONICA nad čijom imovinom je pokrenuta ovrha prije stupanja na snagu ovog zakona nemaju u njemu adekvatnu pravnu zaštitu!
Ovršeni, blokirani, iscijeđeni, iscrpljeni i beznadni građani Republike Hrvatske s velikom nadom su očekivali donošenje novog ovršnog zakona koji je usvojen i stupa na snagu 01. rujna 2014. godine. Zakon je u medijima dočekan sa velikom pompom, s naznakom da se ovršenicima smiješi bolja budućnost u kojoj će biti zaštićeni od nezakonitih ovršnih postupaka, lihvarske pljačke, ovrha i blokada računa kojima iznenađeno ostaju bez svojih plaća.
Da se vlast dobro ogradila i zaštitila ovrhovoditelje, a ne ovršenike shvatili smo već pri početku čitanja novog ovršnog zakona!
Iz zakona je izbačen čl. 4. iz Ovršnog zakona koji je prethodio novome, kojim je bila propisana zaštita dostojanstva ovršenika, odnosno protivnika osiguranja prilikom provedbe ovršnog postupka.
Ovrhe se i nadalje mogu provoditi i prije pravomoćnosti rješenja o ovrsi (čl. 44 OZ-a), a žalba ne odgađa provedbu ovrhe. Starim ovršnim zakonom je također bila propisana alternativa da ovršenik može predložiti i druga manje bolna sredstva ovrhe, pa promjene u članku 5. kojim je propisano ograničenje sredstava ovrhe nisu neka novina, a odluka o ograničenju ovrhe na samo dio nekretnina u vlasništvu ovršenika isključvio ovisi o raspoloženju, procjeni i stavovima neovisnog hrvatskog sudstva.
Što se dostave tiče, u tom dijelu su načinjeni određeni pomaci nabolje, jer će se dostava pokušati izvršiti dva puta, i to u razmaku od 30-60 dana, a ako dostava na takav način ne uspije biti će objavljena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova pa bi svaki ovršeni građanin morao biti upoznat sa činjenicom što ga čeka u nastavku ovršnog postupka, te iskoristiti svoje pravo žalbe.
U slučaju ometanja sudskog ovršitelja u radu, kako smo već istaknuli, ovršenik ne samo da više nema pravo na svoje dostojanstvo već prema čl. 48 st. 2, st. 3. i st. 4 ovršenici mogu očekivati i puno teže i neugodnije sankcije. Naime, u slučaju ometanja provedbe ovrhe, ovršenika ili trećih osoba, sudski ovršitelj je ovlašten zatražiti pomoć policije. Policija može naložiti i upotrebu sile prema osobi koja ometa ovrhu. Troškovi pružene pomoći policije ulaze u troškove ovrhe i padaju na teret ovršenika.
Člankom 51. novog OZ-a propisano je da ukoliko ovršenik ne priloži uz žalbu sve isprave podobne za ispitivanje njezine dopuštenosti, sud prvog stupnja će odbaciti žalbu ne pozivajući ovršenika da ju dopuni ili ispravi. Dakle, građanima laicima prijeti opasnost da se zbog neupućenosti neće moći adekvatno zaštititi, a zbog nedostavljanja svih potrebnih dokaza na kojima se temelji žalba, neovisni sudac može donijeti odluku prema svojem vlastitom nahođenju i samostalnoj procjeni da li su dokazi dovoljni ili nedostatni za dokazivanje žalbenih razloga i prihvaćanje žalbe.
Novost je da će u slučaju prosljeđivanja žalbe na rješavanje pred drugostupanjskim sudom, Županijski sud odluku o žalbu morati donijeti u roku od 60 dana, čime će se ovrha znatno ubrzati.
Ovršenici nad čijom imovinom ovrha bude pokrenuta nakon stupanja na snagu novog zakona (01. rujna 2014. godine), mogu predložiti sudu da se ovrha odgodi. U čl. 65. kojim je propisana odgoda ovrhe stavkom 9. i 10. uključene su i odredbe u slučaju proglašavanja katastrofe kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, te ukoliko se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak.
Važno je naglasiti, da podnošenje kaznene prijave ne znači da je ona doista i osnovana, niti je sigurno da će DORH temeljem kaznene prijave oštećenika pokrenuti istragu ili podići optužnicu protiv osumnjičenih za počinjenje kaznenog djela, a bitna je i okolnost da se zakon primjenjuje za ovršne postupke pokrenute nakon 01. rujna 2014. pa promjene novog ovršnog zakona donešene u korist ovršenika, štite samo buduće oštećenike odnosno ovršenike, ukoliko se nad njihovom imovinom vodi ovrha nastala kaznenim djelom ovrhovoditelja.
Promjene vlasništva u zemljišnim knjigama ne sprječavaju ovrhu protiv novog vlasnika nekretnine pa ovrhovoditelj na temelju čl. 80.a OZ-a ima pravo zatražiti ovrhu izravno protiv novog vlasnika radi naplate hipotekom osigurane tražbine.
Temeljem čl. 84. ovršenik nad kojim je ovrha pokrenuta nakon stupanja na snagu novog zakona ima pravo podnijeti prijedlog za odgodu ovrhe u roku osam dana od dana dostave rješenja o ovrsi na nekretnini u kojoj stanuje i koja je nužna za zadovoljenje njegovih osnovnih stambenih potreba kao i osobe koje je ovršenik po zakonu dužan uzdržavati. Odluka o odgodi ovrhe ovisi o procjeni suda koji može procijeniti i da bi se odgodom ovrha mogla znatno oduljiti ili otežati, odnosno da bi ovrhovoditelj mogao odgodom pretrpjeti znatnu štetu, pa u tom slučaju neće odobriti odgodu.
Prodaja nekretnina u ovršnom postupku prema čl. 95 a provoditi će Agencija. Sud je dužan Agenciji dostaviti z.k. izvadak, rješenje o ovrsi i zaključak o prodaji.Ovrhovoditelj je prema zakonu dužan Agenciji platiti predujam za postupak prodaje nekretnine, koji trošak će se ovrhovoditelju kasnije namiriti iz sredstava od prodaje nekretnine (dakle na teret ovršenika). Prodaja nekretnine obavljati će se elektroničkom javnom dražbom. Poziv za sudjelovanje na elektroničkoj javnoj dražbi objaviti će se u sredstvima javnog priopćavanja ukoliko stranka (ovrhovoditelj) predujmi Agenciji za to potrebna sredstva, što znači, da ukoliko stranka ne plati objavu – o istoj javnost neće biti niti upoznata. Nekretnina se temeljem ovog članka može prodati i neposrednom pogodbom preko osobe ovlaštene za promet nekretnina, sudskog ovršitelja, javnog bilježnika ili na drugi način. Ugovor o neposrednoj prodaji u ime ovršenika sklapa osoba kojoj je povjerena prodaja na temelju zaključka suda.
Novost u ovršnom postupku je prodajna cijena nekretnine propisana člankom 102. OZ-a. U stavku 1. i 2. toga članka propisano je da se na prvoj elektroničkoj dražbi nekretnina ne može prodati ispod četiri petine utvrđene vrijednosti, dok se na drugoj ne može prodati isod tri petine utvrđene vrijednosti. Ukoliko se na drugoj dražbi nekretnina ne proda, sud će obustaviti ovrhu. Tri dana nakon završetka druge elektroničke javne dražbe, ovrhovoditelj može predložiti sudu da se nekretnina ne proda, a da se u njegovu korist na nekretnini zasnuje založno pravo radi osiguranja radi čije je naplate ovrha određena. Obustava ovrhe ne sprječava ovrhovoditelja da pokrene novi ovršni postupak radi iste tražbine na istoj nekretnini.
Oslobađanje od kupovnine
Ovrhovoditelj koji je kupac i jedini vjerovnik koji se namiruje iz kupovnine nije dužan položiti kupovninu ako ona iznosi koliko i njegova tražbina ili manje propisano je člankom 107. O oslobođenju kupca od polaganja kupovnine odredbama stavka 1. i 4. ovog članka sud će odlučiti na temelju zahtjeva kupca podnesenog najkasnije do završetka elektroničke javne dražbe.
Novost u prodaji nekretnina je i odobrenje ostvarenja založnog prava od strane kupca na nekretnini koju kupuje. Ubuduće će kupci nekretnina prodavanih na javnoj dražbi istu moći kupiti i putem kredita, zasnivanjem založnog prava na nekretnini koju kupuju. Sud će takvo postupanje odobriti već rješenjem o dosudi nekretnine kupcu.
Gubitak prava na posjed nekretnine i pravni položaj trećih osoba nakon prodaje nekretnine
Prodajom nekretnine ovršenik gubi pravo posjeda nekretnine, osim u slučaju kada mu se odobri korištenje nekretnine još godinu dana kao najmoprimca u kojem slučaju će plaćati propisanu najamninu novom vlasniku. Ako ovrhovoditelj osigura drugu nekretninu za korištenje koja je dovoljna za zadovoljenje osnovnih stambenih potreba ovršenika – u trajanju od godine dana od donošenja zaključka o predaji nekretnine – SUD ĆE ODBITI PRIJEDLOG OVRŠENIKA ZA KORIŠTENJE NEKRETNINE KAO NAJMOPRIMAC.
Nakon donesenog zaključka o predaji nekretnine kupcu, iseljenje se provodi prema pravilima novog OZ-a – ispražnjenjem i predajom nekretnine. Sud će istovremeno narediti i drugim osobama koji ne raspolažu valjanim pisanim pravnim temeljem za korištenje nekretnine da je bez odgode predadu kupcu te će istim rješenjem odrediti ovrhu i protiv tih osoba. Žalba ne odgađa ovrhu.
Ovršenik može ostati i bez svojeg kućnog ljubimca, a i bez pribora za jelo, odjeće, obuće……
Prodaja pokretnina vršiti će se preko javnih komisionara koji su dužni osigurati smještajni prostor za pokretnine, uključujući građevinski materijal, rasute terete, gotove proizvode i poluproizvode, sirovine, gorivo u krutom, tekućem i plinovitom stanju, vozila, plovila, namještaj, tehničku robu, rasvjetna tijela, pribor za jelo, odjeća, obuća, knjige, rukopisi, umjetnine, te žive životinje za koje je komisionar dužan osigurati adekvatan smještaj.
Prodaju pokretnina organizirati će Hrvatska gospodarska komora.
Ovršni postupci u tijeku, pokrenuti prije stupanja na snagu novog zakona, dovršiti će se po odredbama zakona koji su važili do stupanja na snagu novog ovršnog zakona.Iznimno, u dijelu Zakona koji se odnosi na vođenje kaznenog postupka po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak, odredba novog zakona primjenjivati će se na postupke koji su u tijeku ako na dan stupanja na snagu ovog Zakona nisu započele radnje na koje se odnose!
U ovršnim postupcima primjenjuju se odredbe onog zakona koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja ovršnog postupka, pa se dakle ovršenici čije su nekretnine već „na bubnju“ nemaju čemu posebno veseliti.
Autor; Nada Landeka
Nema komentara:
Objavi komentar