NOVOSTI U PRAVOSUĐU; Hoće li najavljena reorganizacija pravosuđa unijeti i veću odgovornost sudaca? |

NOVOSTI U PRAVOSUĐU; Hoće li najavljena reorganizacija pravosuđa unijeti i veću odgovornost sudaca?

Prema Konačnom prijedlogu Zakona o područjima i sjedištima sudova, od 1. travnja 2015. godine s radom će prestati 43 općinska suda, a s 1. srpnja 2015. godine 39 prekršajnih sudova.  

Područje Republike Hrvatske dijeli se na 15 pravosudnih područja, i to tako da se ustanovljava 15 županijskih sudova, 24 općinska i 22 prekršajna suda. Reorganizira se i mreža trgovačkih sudova, na način da se ustanovljava Trgovački sud u Pazinu za područje Istarske županije.

Građanima će i ubuduće biti osiguran pristup općinskim i prekršajnim sudovima istovjetan onome kakav imaju i danas. Sadašnji općinski i prekršajni sudovi koji prestaju s radom, kao i sadašnje stalne službe općinskih i prekršajnih sudova, postat će stalne službe novih općinskih i prekršajnih sudova.

Reorganizacijom se na području svake županije ustanovljuje jedan općinski i jedan prekršajni sud. Sjedište općinskih i prekršajnih sudova je u sjedištu županijskih sudova. U županijama koje nemaju županijski sud, sjedište je u sjedištu županije.

Izuzeci su:

• Krapinsko-zagorska županija u kojoj je sjedište općinskog i prekršajnog suda u Zlataru, umjesto u Krapini kao sjedištu županije, zbog postojećih kvalitetnijih prostornih i tehničkih uvjetima za rad i
• Zagrebačka županija u kojoj su, zbog veličine područja, geografskog položaja i broja stanovnika, ustanovljena dva općinska i dva prekršajna suda: Općinski sud u Velikoj Gorici i Općinski sud u Novom Zagrebu te

Prekršajni sud u Velikoj Gorici i Prekršajni sud u Novom Zagrebu.Nadležnost Općinskog građanskog suda u Zagrebu, najvećeg i najopterećenijeg općinskog suda u zemlji sa 134 suca i 734 službenika, dijeli se na dva suda: Općinski građanski sud u Zagrebu i Općinski sud u Novom Zagrebu, a područje nadležnosti ovih sudova obuhvaća područje Grada Zagreba i područje Zagrebačke županije.

Općinski građanski sud u Zagrebu postupat će isključivo u građanskoj grani sudovanja, dok će Općinski radni sud u Zagrebu voditi postupke u radnim predmetima za područje nadležnosti Općinskog građanskog suda u Zagrebu, a područje nadležnosti Općinskog kaznenog suda u Zagrebu i Općinskog građanskog suda u Zagrebu bit će istovjetno.

Općinski sud u Novom Zagrebu bit će sud pune nadležnosti (kazneno, građansko i radno sudovanje).

Predloženom reorganizacijom mreža prekršajnih sudova istovjetna je mreži općinskih sudova.

Predloženom reorganizacijom mreže općinskih i prekršajnih sudova postiže se:

• ravnomjernija radna opterećenost sudova i sudaca,
• smanjenje troškova delegacije predmeta s opterećenih sudova na sudove s manjim prilivom predmeta,
• ujednačenija sudska praksa i bolja mogućnost za specijalizaciju sudaca što će se odraziti na trajanje sudskih postupaka i kvalitetu odluka,
• veća pokretljivost sudskog osoblja,
• ravnomjernija iskorištenost postojećih resursa,
• smanjenje broja predsjednika općinskih i prekršajnih sudova,
• mogućnost bolje organizacije radnih procesa,
• lakši nadzor nad radom sudova, njihovih predsjednika i sudaca.

Od 1. travnja 2015. godine svaki županijski sud u Republici Hrvatskoj postat će nadležan za odlučivanje u drugom stupnju o žalbama protiv presuda svih općinskih sudova u kaznenim postupcima.

Od 1. srpnja 2015. godine određeni županijski sudovi bit će nadležni za odlučivanje u drugom stupnju o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u radnim, obiteljskim i zemljišnoknjižnim postupcima, što će omogućiti specijalizaciju sudaca, ujednačenu sudsku praksu i brže rješavanje predmeta.

Od 1. veljače 2016. godine svaki županijski sud bit će nadležan za odlučivanje u drugom stupnju o žalbama protiv odluka za sve ostale vrste građanskih predmeta.

Odluka kojem županijskom sudu će se dodijeliti određeni predmet u drugostupanjski postupak donosit će se nasumičnom algoritamskom dodjelom predmeta, osim u slučaju kada drugostupanjski sud ponovo odlučuje o žalbi u istom predmetu. Tada se predmet dodjeljuje na postupanje istom županijskom sudu.

Ovakva dodjela predmeta ne predstavlja opterećenje za građane jer u žalbenim postupcima nije potreban dolazak stranke na sud te se građanima osigurava brže rješavanje njihovih žalbi. Rasprave i javne sjednice na županijskim sudovima na koje se pozivaju  stranke su izuzetak, te će se strankama omogućiti pristup sudu osobno ili putem zatvorenog tehničkog uređaja za vezu na daljinu (audio-video uređaj).

Ovim prijedlogom izbjeći će se da svaki županijski sud u okviru svoje mjesne nadležnosti stvara vlastitu sudsku praksu i u sličnim predmetima različiti županijski sudovi donose različite odluke, već će se stvoriti ujednačenija sudska praksa, čime će se ujedno postići i ravnomjernija radna opterećenost sudova.

Predmete koji nisu dovršeni nastavit će rješavati suci koji su u njima postupali, bez obzira na promjena područja nadležnosti sudova.

Ministarstvo pravosuđa osigurat će prostorne, radne, tehničke, informatičke i druge uvjete za rad novoustanovljenih sudova, a osiguranje potrebnih uvjeta ovisit će o materijalnim mogućnostima i osiguranim sredstvima u Državnom proračunu Republike Hrvatske.

S obzirom da je sadašnja organizacija mreže sudova preskupa, neodgovarajuća i neučinkovita u pružanju zaštite građanima i gospodarstvu te da je nužno pristupiti njezinoj novoj organizaciji, potrebno je stoga i mrežu općinskih i županijskih državnih odvjetništava uskladiti s novom organizacijom mreže sudova.

Konačnim prijedlogom Zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava, a uzimajući u obzir novu organizaciju mreže sudova, predlaže se da se u Republici Hrvatskoj ustanove 22 općinska državna odvjetništva i 15 županijskih državnih odvjetništava za postupanje u kaznenim i u građansko-upravnim postupcima.

izvor; ministarstvo pravosuđa