Ovčarstvo u Hrvatskoj i vuna |

Ovčarstvo u Hrvatskoj i vuna

Vunu treba spasiti i koristiti za industriju i za prodaju

Vuna je vrlo značajna sirovina za tekstilnu industriju svih oblika i kao export trgovačka sirovina za orjentalne tepihe.

Tko se primi projekta vune u najširem obliku prerađivačke industrije i trgovačke robe za orjentalna tržišta može računati na poslovni uspjeh.

Ovčarstvo u Hrvatskoj i vuna  – Umjesto uvoda, pouka iz  jedne analogije

Kad su Ehrlich i Hatta prije Drugog svjetskog rata odkrili sulfonamide s istaknutim kemoterapeutskim djelovanjem, slijedili su ih znanstvenici u Plivi (abecedno): Cerkovnikov, Guštak, Prelog, Trinaestić, Seiwert…) s pronalaskom vlastitih Plivinih sulfonamida, koji su bili patentirani među prvim sulfonamidima u svijetu.

(I pisatelj ovih redaka je svojevremeno radio na polju novih sulfonamida u Plivi i na Zavodu za Organsku kemiju Farmaceutskog fakulteta u Zagrebu.)

Ubrzo je proizvodnja sulfonamida, proširena sa srodnim derivatima ili preuzimanjem već postojećih i postala glavni proizvod svekolike svjetske farmaceutske industrije.

Tijekom Drugog svjetskog rata Fleming &… odkrivaju antibiotike, među kojima je prvi bio penicilin, zatim preko raznoimenih i kemizmom različitih postali su najpoznatiji tzv. tetraciklinski antibiotici. I tu je Pliva sa svojim vlastitim tetraciklinskim geomycinom zauzela svoje zasluženo mjesto među naistaknutijim farmaceutskim proizvođačima u svijetu.

Jedina svrha ovog do krajnosti skraćenog osvrta, siromašnog radi ispuštanja detalja jest ukazati, da su pojavom antibiotika skoro sve tvornice u svijetu napustile proizvodnju sulfonamida i pristupile proizvodnji antibiotika.

Među malobrojnim iznimkama hrvatska Pliva je ne samo nastavila proizvodnjom, nego je usavršila postojeće i odkrila nove sulfonamide pa je tako postala vodeća u svijetu po sulfonamidima. Veliki farmaceutski koncerni (imena im nije uputno navoditi!) postali su uvoznici i prerađivači Plivinih sulfonamida.

Zašto su hrvatski “ozakonjeni” korupcionaši prodali vrlo uspješnu i znanstveno-istraživačkim duhom protkanu Plivu, ponos hrvatske farmaceutske i kemijske industrije, to nije predmet ovog članka, nego pitanje savjesti, stručnosti i istraživačke volje hrvatskog pravosuđa. Možda i pitanje “ljubavnika iz Verone” Zna se njegov individualitet i identiet pa ga ne navodim. D.H.

Kakove veze imaju sulfonamidi, vuna (i sintetika)?!

Kao što su nekada sulfonamidi bili istisnuti antibioticima, tako je i vuna iz bazne i prerađivačke tekstilne industrije istisnuta s brojnim sintetičkim vlaknima i proizvodima iz njih.

Danas je dragocjena i vrlo jeftina sirovina – vuna postala ekološki odpad.

Uz taj nelako razgradivi otpad vunu, uveliko nalazimo vrlo opasni odpad od nerazgradivih ili vrlo sporo razgradivih sintetskih plastičnih masa od dotrajalih odjevnih predmata…

Vratimo vunu u industriju

Obnovimao u Hrvatskoj masovnu tekstilnu industriju na bazi vune, analogno sulfonamidima u Plivi, kad su ih napustile malne sve farmaceutske tvornice u svijetu.

Postanimo hrvatska i svjetska marka ekološki podobne vunene tekstilne industrije i njenih proizvoda.

Možemo računati na uspjeh (analogno sulfonamidima) jer su malne sve države napustile vunu i prešle na sintetiku, među kojom ima nezdrave za ljudska tijela (urtikarije, alergije, razne međureakcije, otrovnost od dioksina kod sagorjevanja i čak kod vremenski duljeg držanja konzumnih tekućina i vode kroz međureakcije tekućina s plastikom…).

Prva faza je omasoviti ovčarstvo!

Druga faza je šišanje ovaca i pranje vune (predradnja za pređu, itd. i za eventualno dobivanje lanolina i cistina).

Treća faza je izrada prediva za sve vrste tkanina.

Četvrta faza je tkalačka industrija svih oblika i namjena odgovarajućih tkanina.

Peta faza je konfekcijska industrija i prodaja na domaće i na strana tržišta.

Hrvatskoj će biti unosnija tekstilna industrija na bazi vrlo jeftine sirovine vune, nego na bazi dosta skupe uvozne sintetike.  K tome valja obnoviti izradu biljaca, šubara, hrvatka (šalova), torbica i drugih predmeta od vune. koje još imamo samo u uspomenama.

Dodatno poglavlje je štavljenje koža za kožune i podstave za zimske ogrtače…

Hrvatska može u tekstilnoj industriji s vunom zaposliti, uz solidnu i redovitu plaću najmanje 15.000 djelatnica i djelatnika.  Trgnimo se iz svih zabluda i obnovimo tekstilnu industriju na bazi vune kao takove i u kombinaciji sa prirodnim vlaknima lana, konoplje i pamuka…

Dodatak iz raznih literarnih izvora i vlastitog iskustva

Što je lanolin?

Vuna, a napose ovčja, sadrži masnoću lanolin. Obično se je odvaja prije obrade i kasnije se dodaje očišćenoj i oplemenjenoj vuni, a lanolin se koristi u kozmetičkoj industriji ili u druge svrhe.

Vodootporan je i hranjiv. Dobiva se iz vune ošišane ovce. Lanolin se izlučuje iz žlijezda ovce u njihovu vunu. Toleriran od strane ljudi sa osjetljivom kožom, neki ljudi misle da su alergični na lanolin, a ustvari su alergični na deterdžent u kojem se je vuna prala da se izvuče masnoća.

Odličan je materijal za kozmetiku, sposoban je upiti 50% vode od svoje težine, koje se poslije upijaju u dublje slojeve epiderme. Korišten kao omekšivač, lubrikant ili zaštitna krema, bogat u kolesterolu.

Daje visoku zaštitu kosi i sjaj i formira zaštitni sloj oko kose. Vrlo je efektivan kao prevencija gubljenja vode iz kože.

Vuna – keratinsko vlakno, svojstva vune, dimenzijske karakteristike, kovrčavost, mehanička svojstva, cistin, cistein, ultrazvučna obrada, utjecaj ultrazvuka na svojstva vlakana  (wool – keratine fibres, properties of wool fibres, dimensional characteristics, curliness, mechanical properties, cystine, cysteine, ultrasound treatment, impact of ultrasound on fibre properties)

Sažetak:

U radu je istraživan utjecaj ultrazvuka na promjene svojstava, kemijske i morfološke građe vunenih vlakana. Obrada je provedena djelovanjem ultrazvučnih valova frekvencije 30 kHz, 30 minuta u vodenom mediju, pri temperaturi 20 C. Učinkovitost provedene ultrazvučne obrade na vunena vlakna utvrđena je na temelju ispitivanja morfoloških i dimenzijskih karakteristika, te mehaničkih, sorpcijskih i kemijskih svojstava vlakana. Pritom su najčešće primijenjene metode pojedinačnog mjerenja kod kojih je propisan velik broj mjerenja kako bi se postigla zahtijevana pouzdanost rezultata, a koja se izražava preko praktične granice greške (Pgg). Ponekad se zbog veće vrijednosti Pgg od dopuštenih 5%, trebalo načiniti veći broj mjerenja od propisanog, a kod nekih metoda se pokazala potreba određenih modifikacija radi dobivanja pouzdanih rezultata. Rezultati mjerenja su statistički obrađeni, izračunavanjem statističkih pokazatelja varijabilnosti, a radi utvrđivanja signifikantnosti razlika pojedinih svojstava istovrsnih uzoraka prije i poslije ultrazvučne obrade primijenjeni su statistički testovi: F-test i t-test. na temelju rezultata ispitivanja i dobivenih promjena nakon djelovanja ultrazvuka, uočava se nedvojben utjecaj ultrazvučne obrade na razini morfološke strukture, koje se odražavaju na promjene dimenzijskih, makromorfoloških i dijela mehaničkih svojstava vunenih vlakana.

Promjene dimenzijskih karakteristika popraćene su smanjenjem duljine vlakana i povećanjem duljinske mase, uz puno manju promjenu promjera, kod svih ispitivanih uzoraka vune. Kod svih uzoraka vune dolazi i do smanjenja broja kovrča nakon ultrazvučne obrade, dok se intenzitet kovrčavosti kod finih uzoraka vunenih vlakana povećava, a kod grubih vunenih vlakana smanjuje. Na temelju ispitivanja utjecaja ultrazvučne obrade na promjene mehaničkih svojstava vune ispitivana je vlačna čvrstoća vlakana, otpornost vlakana na habanje i otpornost vlakana na uvijanje (torziju). Rezultati tih ispitivanja ukazuju na ukupan pozitivan trend utjecaja ultrazvuka na vunena vlakna, što se posebno odražava na povećanje otpornosti vlakana na habanje. Pritom dolazi i do manjeg povećanja vrijednosti prekidne sile kod svih uzoraka vune, dok se prekidno istezanje ne ponaša jednoznačno. Otpornost vlakana na uvijanje kod finih vunenih vlakana se smanjuje, a kod grubih vunenih vlakana se povećava. Prilikom utvrđivanja utjecaja ultrazvuka na sposobnost upijanja vlage vunenih vlakana ispitivanje je provedeno u tri različita prostora (40%, 65% i 80%) različite relativne vlažnosti zraka. Nedvojben utjecaj ultrazvučne obrade u smislu povećanja apsorptivnosti utvrđen je u prostoru standardne atmosfere kod svih uzoraka vunenih vlakana, dok u ostala dva prostora promjena nije značajna i jednoznačna. Utvrđivanje promjena na razini kemizma vunenih vlakana, utjecaj ultrazvuka je ispitivan na temelju utvrđivanja količine prisutnih aminokiselinskih ostataka cistina i cisteina, pri čemu su izostale značajnije promjene nakon ultrazvučne obrade, što ukazuje na zaključak kako ultrazvučna obrada ne utječe na kemijska oštećenja vune, barem ne na dio koji se odražava preko količine cistina i cisteina. Iz navedenih promjena nastalih utjecajem ultrazvuka za pretpostaviti je da ovim promjenama dolazi do promjena na morfološko-fizikalnoj razini vunenih vlakana, odn. može se pretpostaviti da značajnu ulogu vjerojatno ima bilateralnost strukture korteksa vune kod koje ultrazvučnom obradom vjerojatno dolazi do promjena.

Mr.sci. Dragan Hazler