OVA DJECA ŽIVE BEZ STRUJE, MEĐU GOLIM ZIDOVIMA ‘Otkako joj je umro suprug, Ana s dječicom pokušava stati na noge… pomozite’
Datum objave: 21. kolovoz 2015./izvor: Portal jutarnji.hr
Ana je ostala sama sa dvoje male djece, a porodiljna naknada od 1600 kuna koju prima nije dostatna
Anu Plečko iz zagrebačkog Markuševca zadesila je teška sudbina kada je njezin suprug Tihomir (35) u prosincu prošle godine preminuo u snu. Ana je ostala sama sa dvoje male djece, sada četverogodišnjim Ivanom i osmomjesečnom Vitom, a porodiljna naknada od 1600 kuna koju prima nije dostatna kako bi pokrila sve dječje potrebe.
Njezini najbliži prijatelji stoga su na Facebooku otvorili grupu pod nazivom ‘Podrška samohranoj majci Ani Plečko’ u kojoj mole sve koji mogu pomoći da osiguraju dostojan život mladoj majci i njezinoj djeci ‘barem dok Vita ne bude dovoljno stara’ da Ana može početi raditi i ponovno se podići na noge.
– Ne tražimo puno, donirajte koliko možete, sigurno možete odvojiti kutiju cigareta, kavu u kafiću, čokoladu i tim iznosom doprinijeti da svi zajedno budemo dio njene obitelji, da osjeti na tren da nije sama. Ili samo podijelite ovu priču – piše na stranici koja je okupila više od 3000 članova koji pokušavaju pomoći tugujućoj obitelji.
U akciju su se uključili frizerski saloni, dječji vrtići, ali i pojedinci koji su osim novčanih priloga, sakupljali pelene, igračke i robicu, ali i bijelu tehniku te namještaj.
Naime, na Facebooku je objavljeno kako Ana s djecom živi u nedovršenoj kući s golim zidovima, te kako bi rado da nastavi s uređenjem doma što je sa suprugom namjeravala završiti.
– Zasad im nije potrebna odjeća, obuća, madraci… treba im građevinski materijal. Nemaju struju, vodu, grijanje, knauf, pod… Stolarija je stavljena, ali to je sve što trenutno ima u praznom prostoru. Treba još razvući struju, vodu, žbukanje, podovi, kuhinja, kupaonica… Toga ničeg nema. Nakon toga slijedi ostalo sto se tiče bijele tehnike, namještaja i slično – piše u grupi u kojoj se obratila i mlada majka Ana:
‘Javljam vam se svima vama..dragi moji prijatelji,kumovi, poznanici a posebno ljudi koji ne poznaju ni mene ni moju djecu…ne postoje riječi koje bi opisale kako se osjećam..ne samo zbog gubitka svoga Tihomira nego zbog toga što vi činite za moju djecu i mene..ne postoje riječi kojima bih vam zahvalila….jednostavno ne postoje…i nema vas samo nekolicina uz mene pa da vam zahvalim svakom pojedinačno…ima vas stotine i stotine…s obzirom da svi suosjećate sa mnom i toliko se trudite pomoći nam reći ću vam samo jedno…vaša su srca OGROMNA i ja vam obećajem da ću se ne samo zbog svojeg Tihomira i zbog svoje djece nego i zbog vas dići na svoje noge i krenuti dalje sa svojom djecom…i ne znam kada..ne znam kako ali bit ću dobro..vi ste sada SVI dio moje obitelji i to ćete zauvijek ostati…neću past na koljena,neću jer u suprotnom sav vaš trud bi bio uzalud..dugujem vam barem toliko…uz moju djecu vi mi dajete snagu…i zbog vas bit ću dobro..nikad vam se neću moć odužiti, ali vam obećajem da ću život posvetiti pomažući drugima..samo vas još jedno molim..spomenite nas u svojim molitvama i najvažnije…recite svojoj obitelji što osjećate recite im koliko ih volite,koliko se ponosite njima i koliko vam znače…recite im dok nije kasno…bojim se da svom Tihomiru ništa od toga nisam rekla…dugo vremena je prošlo od kad sam mu barem nešto od toga rekla..i sad je kasno…još jednom vam VELIKO HVALA svima…budite sigurni da će doći dan kad ću vam prikazati sebe i svoju djecu u nekim sretnijim vremenima i to će biti vaše dijelo…ljudi ste velika srca i možete bit ponosni na sebe jer ja jesam..ponosim se svima vama,svi ste u mojim molitvama..molim za vas..vašu obitelj i vašu djecu..HVALA VAM…’.
Nema komentara:
Objavi komentar