KREDITNI UREDI VUKU ZA NOS I VLAST I NAROD
Hrvatska bi trebala biti pravna država, u to se bar zaklinju oni koji su zaduženi za provedbu vlasti. Da u Hrvatskoj nema ni pravde ni prava, znaju već i ptice na grani, a građani su doslovno užasnuti s upornošću kojom vlastodršci drže vlast u rukama ali zakone pri tom maksimalno zanemaruju.
Kreditni uredi koji osiromašuju hrvatski narod pravi su primjer bezakonja. Ono što u drugim zemljama Europe ne može, u Hrvatskoj može. Registriraju se na Trgovačkom sudu tvrtke za kreditno poslovanje, sa samo 20.000 kn temeljnog kapitala. Nemaju potrebnih dozvola za financijsko poslovanje, a ipak isplaćuju i naplaćuju novac, i uz sve to, dok uhićeni lihvari sjede u pritvoru ili na optuženičkoj klupi, njihove tvrtke, ili tvrtke koje su s njima usko poslovno vezane (tvrtke kćeri) naplaćuju novac i isplaćuju nove kredite.
Tu nije kraj muci. Po sklapanju ugovora o zajmu ili kreditu, ne prođe dugo a račun je blokiran. Tada nastupa šok. Račun u banci blokira tvrtka za koju nikad niste čuli, nemate s njom nikakav poslovni odnos, niti znate po kojoj osnovi su vas blokirali. Imaju vašu bjanko zadužnicu koju ste potpisali i ovjerili prilikom sklapanja ugovora o zajmu ili kreditu i to im je dovoljno da bez ikakvih obrazloženja blokiraju vaš račun.
Bjanko zadužnica ima snagu pravomoćne ovršne isprave i njezina valjanost je deset godina. Mnogi ne znaju da ovjerom zadužnice posjedniku iste daju sva prava, da se naplate na svoj pokretnoj i nepokretnoj imovini dužnika odnosno potpisnika zadužnice. Ukoliko se radi o nemoralnoj osobi tada takva bez imalo grižnje savjesti ispuni zadužnicu na najveći mogući iznos i blokira građane godinama ustežući sredstva s njihovih računa.
Ukoliko do takvog crnog scenarija dođe, i ukoliko se radi o ugovorima o zajmu ili ugovorima o kreditu koji nisu sklopljeni prema zakonima Republike Hrvatske, protiv istog treba podići tužbu zbog ništetnosti. Istovremeno treba naznačiti u tužbi da se predlaže ništetnost svih dokumenata koji su potpisani uporedo s kreditom, između ostalog tražiti i ništetnost bjanko zadužnice, tj. predložiti sudu da se stavi „izvan snage“. Put do rješavanja situacije pravnim putem jest dugotrajan, ali to je jedini ispravni put na kojem se ima mogućnosti sačuvati svoj dom.
U slučaju da je račun blokirala osoba ili tvrtka s kojom niste u nikakvom poslovnom odnosu – osim kaznene prijave, preostaje vam i mogućnost protuovrhekojom se može ovršiti račun ovrhovoditelja u ovom slučaju posjednika bjanko zadužnice s kojim dužnik konkretno nema nikakve poveznice.
Druga bitna okolnost je da vaš račun blokira tvrtka s kojom niste sklopili kredit. Dakle, radi se o blokadi računa bez pravnog osnova. Do sada su kreditni uredi tvrdili da posjeduju Ugovor o prijenosu tražbine, međutim, nitko od dužnika takav Ugovor koji mora biti ovjeren kod javnog bilježnika nije vidio. Konkretno, u jednom od zagrebačkih kreditnih ureda Consilium d.o.o. koji obavlja poslove za tvrtke Za tebe d.o.o. i Novac na ruke d.o.o., a vjerovatno i za druge, rekli su da ustežu sredstva sa računa ovršenika temeljem Ugovora o kreditu sklopljenim sa češkom tvrtkom Kartaga. Međutim taj ugovor ima nekoliko bitnih nedostataka, a slični tom ugovoru su i mnogi drugi ugovori.
Evo nekoliko karakteristika lihvarskog ugovora sklopljenog sa češkom tvrtkom Kartaga;
Ugovorom je ugovorena isplata kredita u iznosu od 13.076,93 kn s rokom konačnog vraćanja 37 mjeseci odnosno do 15.04.2015. godine.
Troškovi obrade kredita iznose 17%. Naknada za rizik nenaplativosti iznosi 18%. Čista vrijednost kredita iznosi 8.500,00 kn – prva rata plaća se pri isplati u iznosu od 1.439,67 kn.
Godišnja kamatna stopa izračunata po linearnoj metodi iznosi 12%, kapitalizacija je mjesečna. Troškovi vođenja kredita iznose 0,878% mjesečno. Godišnja efektivna kamatna stopa iznosi 103,76%. Kredit se osigurava bjanko zadužnicom. Ugovorne strane su suglasne da se na ovaj Ugovor o kreditu ne primjenjuje Zakon o potrošačkom kreditiranju. (Stranke ne mogu svojim potpisom staviti Zakon izvan snage).
Prvi anutitet /rata/ dospijeva na plaćanje odmah i uvećava se za 6,8106% iznosa kredita zbog računske prilagodbe te iznosi 1.439,67 kn. Slijedeće rate iznose 549,06 kn. Ukupno predviđen broj anuiteta je 37 a predviđena vrijednost svih anuiteta 21.205,74 kn.
Za isplaćenih 6.500 kn na ruke, vratite preko 21.000 kn kredita, uz to vam još blokiraju i račun! Predaju vam Ugovor o kreditu sklopljen sa češkom Kartagom, novac u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje vam usteže “Novac na ruke d.o.o.”, a svoje probleme i prigovore rješavate u tvrtkama “Za tebe” d.o.o. ili Consilium d.o.o., a pojavljuju se i mnoge druge novoosnovane tvrtke.
Vrsta kredita; Gotovinski kredit (stranka je potrošač). Kamata je promjenjiva. Potrošač prvi puta dobiva besplatno otplatni plan, svako slijedeće izdavanje izvještaja naplaćuje se u iznosu od 150 kn po izvještaju. Članak 4. Ugovora propisuje obvezu „potrošača“ da podmiruje sve troškove u vezi kredita. Korisnik kredita obvezuje se platiti sve troškove koji bi kreditoru nastali zbog neredovitog ili nepravilnog otplaćivanja anuiteta kredita.
Korisnik kredita dužan je platiti Ugovornu kaznu u iznosu od 135% od iznosa kredita ako zakasni s plaćanjem rata kredita više od 10 dana. Također je dužan platiti zakonski propisanu zateznu kamatu na sva kašnjenja.
Korisnik može prenositi prava iz Ugovora na drugu osobu. Izvorni vjerovnik dužan je obavijestiti potrošača o prijenosu prava, osim ako na temelju Ugovora s novim vjerovnikom nastavi pružati kreditne usluge potrošaču.
Za ugovaranje, izvršenje i druge pravne poslove u pogledu predmetnog Ugovora isključivo važe zakoni Republike Češke.
Ugovori sklopljeni na ovakav način nisu zakoniti iz više razloga
Nejasno je kako ljudi dođu u zabludu potpisati takav štetan ugovor. Policija je često stava da su građani sami krivi, ukoliko potpišu i prihvate nešto što je ovako krajnje nepovoljno, ali da su sami imali mogućnost izbora. Međutim, ono što je nedvojbeno to je sumnja u legalitet poslovanja tih financijaša.
Ovi kreditni uredi posluju bez dozvola na području RH, pa samim tim i ne podliježu ničijoj kontroli. Ne podliježu nadzoru temeljem Zakona o potrošačkom kreditiranju, ne podliježu kontroli HANFE, niti HNB-a, što bi značilo da su izvan svih zakona u RH koji nadziru financijsko poslovanje.
Ugovori su navodno sklopljeni sa stranom tvrtkom registriranom u drugoj državi, u ovom slučaju u Češkoj, iako su ugovori u stvarnosti napravljeni u Hrvatskoj, i u Hrvatskoj su javnobilježnički ovjereni.
Ugovori su napisani na hrvatskom jeziku, iako je potpisnik za vjerovnika – stranac. U ugovoru je naznačeno da je u slučaju spora nadležna zemlja sjedišta vjerovnika – što bi značilo da građani, koji nisu nikad vidjeli kreditora, moraju putovati i po nekoliko stotina kilometara u strane zemlje, da bi pred sudom sredili sva pravna pitanja.
Visoki trgovački sud je 19. lipnja 2008 godine donio akt PRAVNA SHVAĆANJAkojim je precizirao određene pravne nedoumice, između ostalog i ovjeru isprava tj. PUNU LEGALIZACIJU.
Tim Pravnim shvaćanjem Visokog trgovačkog suda RH, broj 7 Su-55/08 jasno je odredio da strane isprave u sudskom postupku trebaju biti podvrgnute postupku legalizacije prema odredbama Zakona o legalizaciji isprava u međunarodnom pravnom prometu, koji je Republika hrvatska preuzela . Pod punom legalizacijom smatra se da su isprave ovjerovljene potvrdom nadležnog tijela države u kojoj je sjedište pravne osobe. Time se potvrđuje vjerodostojnost potpisa osobe i pečata nadležnog tijela.
Ovjerene trebaju biti sve isprave koje se koriste u javnom prometu, uključujući i punomoć kojim je opunomoćen odvjetnik iz Hrvatske (međunarodna punomoć) a koji na hrvatskim sudovima zastupa stranu tvrtku. Bez takve ovjere dokumentacija koju koristi stranka koja nije državljanin Hrvatske, pravna dokumentacija nije legalizirana.
Na postavljeno pitanje djelatnici zaposlenoj u Consilium d.o.o., kako to da posluju s obzirom da nemaju potrebnih dozvola – odgovorila je; „PA VIDITE DA MOŽEMO!“
No, i mnogi koji se bore protiv kreditnih ureda, jednako tako dokazuju da se može izboriti pravnim putem protiv lihvara. Pravomoćne presude donešene pred Hrvatskim općinskim sudovima, potvrđene odlukama Županijskih sudova, kojima se ugovori o kreditu proglašavaju ništetnim, suprotstavljanjem pljački na legalan način, kaznenim prijavama, tužbom, isticanjem nepravilnosti.
U gornjem opisanom slučaju, predstavnici Udruge zajedno sa dužnikom izborili su se za povrat preplaćenog novca (bez suda), za povrat bjanko zadužnice, i povrat administrativne zabrane sa Zavoda za mirovinsko osiguranje.
Niže opisani slučajevi svjedoče o odlukama sudova koji su donijeli odluke o ništetnosti nezakonitih (lihvarskih) ugovora o kreditu!
Osobe iz priče sada mirno spavaju. A vi?
Pravomoćne presude o ništetnosti ugovora o kreditu Općinskog suda u Zadru i Općinskog suda u Zagrebu. Temeljem ovakvih pravomoćnih presuda nekretnine se oslobađaju zabilježbe ovrhe, a žiro račun deblokira!
VEZANI ČLANCI;
Autor; N.L.
Nema komentara:
Objavi komentar