Hvale se i ponose učinjenim na poboljšanju profesionalnosti i učinkovitosti, a stanje u pravosuđu ne može biti gore |

Hvale se i ponose učinjenim na poboljšanju profesionalnosti i učinkovitosti, a stanje u pravosuđu ne može biti gore

Svečanost zatvaranja projekta IPA 2010 “Jačanje učinkovitosti pravosuđa u Republici Hrvatskoj” održana je 11. ožujka 2015. godine u prostorijama Hrvatske gospodarske komore. Ovaj projekt rezultat je suradnje Ministarstava pravosuđa Ujedinjenog Kraljevstva, Republike Latvije i Republike Hrvatske.

Cilj  projekta vrijednog 1.159.74,99 eura je bio jačanje učinkovitosti i profesionalnosti u pravosuđu, jačanje učinkovitosti sudova, skraćenje trajanja sudskih postupaka i smanjenje ukupnog broja neriješenih predmeta. Projekt je započeo s provedbom 18. ožujka 2013. godine i traje do 31. ožujka 2015. godine.  Voditelj projekta u Hrvatskoj je Ivan Crnčec, koji se sudeći po stanju u pravosuđu, doista nema čime pohvaliti. 

• 
• 
• 

Rezultati ovoga projekta su izrađene preporuke za uspostavu učinkovitijeg i ekonomičnijeg sustava dostave sudskih pismena te osmišljavanje sustava tonskog snimanja sudskih rasprava. Zamjenica ministra pravosuđa Republike Hrvatske Sandra Artuković Kunšt izjavila je kako se nalazimo u postupku promjene pravosudnog sustava te kako se treba okrenuti novim rješenjima i tehnologijama.Od otvaranja projekta u ožujku 2013. godine sustavno se radilo na ostvarenju zacrtanih ciljeva poput reorganizacije, racionalizacije i informatizacije pravosudnog sustava, a predložena su i moguća rješenja za skraćivanje trajanja sudskog postupka te smanjenje ukupnog broja neriješenih sudskih predmeta, temeljnih rak-rana pravosudnog sustava, kako ih naziva Branko Hrvatin, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Bivši državni ministar Ministarstva pravosuđa Ujedinjenog Kraljevstva Lord Tom McNally izjavio je kako je Hrvatska primjer uspješne suradnje i naveo kako se nada daljnjoj suradnji ovih država članica Europske unije na novim projektima. Ovom prigodom prisutnima su se obratili i ostali dionici projekta poput ministra pravosuđa Republike Latvije Dzintarsa Rasnačsa, potom voditelj predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj Branko Baričević, voditelj projekta u Ujedinjenom Kraljevstvu David Greensmith te voditelj projekta u Republici Hrvatskoj Ivan Crnčec koji se zaključnim govorom zahvalio svim sudionicima ovoga projekta.

Cilj ovog projekta vrijednog 1.159.74,99 eura je jačanje učinkovitosti i profesionalnosti u pravosuđu, jačanje učinkovitosti sudova, skraćenje trajanja sudskih postupaka i smanjenje ukupnog broja neriješenih predmeta. Projekt je započeo s provedbom 18. ožujka 2013. godine i traje do 31. ožujka 2015. godine.

Projekt je sufinanciran od strane Europske unije u okviru IPA 2010 programa za Hrvatsku te predstavlja suradnju između Ministarstava pravosuđa Ujedinjenog Kraljevstva i Republike Hrvatske, a uz pomoć stručnjaka iz Latvije, Litve i Španjolske pružio je potporu Republici Hrvatskoj u provedbi reforme pravosuđa i doprinio unapređenju rada sudova.

www.hazud.hr

NOVOSTI U PRAVOSUĐU; Hoće li najavljena reorganizacija pravosuđa unijeti i veću odgovornost sudaca? |

NOVOSTI U PRAVOSUĐU; Hoće li najavljena reorganizacija pravosuđa unijeti i veću odgovornost sudaca?

Prema Konačnom prijedlogu Zakona o područjima i sjedištima sudova, od 1. travnja 2015. godine s radom će prestati 43 općinska suda, a s 1. srpnja 2015. godine 39 prekršajnih sudova.  

Područje Republike Hrvatske dijeli se na 15 pravosudnih područja, i to tako da se ustanovljava 15 županijskih sudova, 24 općinska i 22 prekršajna suda. Reorganizira se i mreža trgovačkih sudova, na način da se ustanovljava Trgovački sud u Pazinu za područje Istarske županije.

Građanima će i ubuduće biti osiguran pristup općinskim i prekršajnim sudovima istovjetan onome kakav imaju i danas. Sadašnji općinski i prekršajni sudovi koji prestaju s radom, kao i sadašnje stalne službe općinskih i prekršajnih sudova, postat će stalne službe novih općinskih i prekršajnih sudova.

Reorganizacijom se na području svake županije ustanovljuje jedan općinski i jedan prekršajni sud. Sjedište općinskih i prekršajnih sudova je u sjedištu županijskih sudova. U županijama koje nemaju županijski sud, sjedište je u sjedištu županije.

Izuzeci su:

• Krapinsko-zagorska županija u kojoj je sjedište općinskog i prekršajnog suda u Zlataru, umjesto u Krapini kao sjedištu županije, zbog postojećih kvalitetnijih prostornih i tehničkih uvjetima za rad i
• Zagrebačka županija u kojoj su, zbog veličine područja, geografskog položaja i broja stanovnika, ustanovljena dva općinska i dva prekršajna suda: Općinski sud u Velikoj Gorici i Općinski sud u Novom Zagrebu te

Prekršajni sud u Velikoj Gorici i Prekršajni sud u Novom Zagrebu.Nadležnost Općinskog građanskog suda u Zagrebu, najvećeg i najopterećenijeg općinskog suda u zemlji sa 134 suca i 734 službenika, dijeli se na dva suda: Općinski građanski sud u Zagrebu i Općinski sud u Novom Zagrebu, a područje nadležnosti ovih sudova obuhvaća područje Grada Zagreba i područje Zagrebačke županije.

Općinski građanski sud u Zagrebu postupat će isključivo u građanskoj grani sudovanja, dok će Općinski radni sud u Zagrebu voditi postupke u radnim predmetima za područje nadležnosti Općinskog građanskog suda u Zagrebu, a područje nadležnosti Općinskog kaznenog suda u Zagrebu i Općinskog građanskog suda u Zagrebu bit će istovjetno.

Općinski sud u Novom Zagrebu bit će sud pune nadležnosti (kazneno, građansko i radno sudovanje).

Predloženom reorganizacijom mreža prekršajnih sudova istovjetna je mreži općinskih sudova.

Predloženom reorganizacijom mreže općinskih i prekršajnih sudova postiže se:

• ravnomjernija radna opterećenost sudova i sudaca,
• smanjenje troškova delegacije predmeta s opterećenih sudova na sudove s manjim prilivom predmeta,
• ujednačenija sudska praksa i bolja mogućnost za specijalizaciju sudaca što će se odraziti na trajanje sudskih postupaka i kvalitetu odluka,
• veća pokretljivost sudskog osoblja,
• ravnomjernija iskorištenost postojećih resursa,
• smanjenje broja predsjednika općinskih i prekršajnih sudova,
• mogućnost bolje organizacije radnih procesa,
• lakši nadzor nad radom sudova, njihovih predsjednika i sudaca.

Od 1. travnja 2015. godine svaki županijski sud u Republici Hrvatskoj postat će nadležan za odlučivanje u drugom stupnju o žalbama protiv presuda svih općinskih sudova u kaznenim postupcima.

Od 1. srpnja 2015. godine određeni županijski sudovi bit će nadležni za odlučivanje u drugom stupnju o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u radnim, obiteljskim i zemljišnoknjižnim postupcima, što će omogućiti specijalizaciju sudaca, ujednačenu sudsku praksu i brže rješavanje predmeta.

Od 1. veljače 2016. godine svaki županijski sud bit će nadležan za odlučivanje u drugom stupnju o žalbama protiv odluka za sve ostale vrste građanskih predmeta.

Odluka kojem županijskom sudu će se dodijeliti određeni predmet u drugostupanjski postupak donosit će se nasumičnom algoritamskom dodjelom predmeta, osim u slučaju kada drugostupanjski sud ponovo odlučuje o žalbi u istom predmetu. Tada se predmet dodjeljuje na postupanje istom županijskom sudu.

Ovakva dodjela predmeta ne predstavlja opterećenje za građane jer u žalbenim postupcima nije potreban dolazak stranke na sud te se građanima osigurava brže rješavanje njihovih žalbi. Rasprave i javne sjednice na županijskim sudovima na koje se pozivaju  stranke su izuzetak, te će se strankama omogućiti pristup sudu osobno ili putem zatvorenog tehničkog uređaja za vezu na daljinu (audio-video uređaj).

Ovim prijedlogom izbjeći će se da svaki županijski sud u okviru svoje mjesne nadležnosti stvara vlastitu sudsku praksu i u sličnim predmetima različiti županijski sudovi donose različite odluke, već će se stvoriti ujednačenija sudska praksa, čime će se ujedno postići i ravnomjernija radna opterećenost sudova.

Predmete koji nisu dovršeni nastavit će rješavati suci koji su u njima postupali, bez obzira na promjena područja nadležnosti sudova.

Ministarstvo pravosuđa osigurat će prostorne, radne, tehničke, informatičke i druge uvjete za rad novoustanovljenih sudova, a osiguranje potrebnih uvjeta ovisit će o materijalnim mogućnostima i osiguranim sredstvima u Državnom proračunu Republike Hrvatske.

S obzirom da je sadašnja organizacija mreže sudova preskupa, neodgovarajuća i neučinkovita u pružanju zaštite građanima i gospodarstvu te da je nužno pristupiti njezinoj novoj organizaciji, potrebno je stoga i mrežu općinskih i županijskih državnih odvjetništava uskladiti s novom organizacijom mreže sudova.

Konačnim prijedlogom Zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava, a uzimajući u obzir novu organizaciju mreže sudova, predlaže se da se u Republici Hrvatskoj ustanove 22 općinska državna odvjetništva i 15 županijskih državnih odvjetništava za postupanje u kaznenim i u građansko-upravnim postupcima.

izvor; ministarstvo pravosuđa