subota, 19. ožujka 2016.

Za novac koji godišnje dobiju antifašističke nevladine udruge najmanje 37500 ljudi može dobiti “zakonom zajamčeni socijalni minimum”

Za novac koji godišnje dobiju antifašističke nevladine udruge najmanje 37500 ljudi može dobiti “zakonom zajamčeni socijalni minimum”: Datum objave: 18. ožujak 2016./Autor: Nada Landeka/HAZUD



socijalna_skrb

Za novac koji godišnje dobiju antifašističke nevladine udruge najmanje 37500 ljudi može dobiti “zakonom zajamčeni socijalni minimum”

Datum objave: 18. ožujak 2016./Autor: Nada Landeka/HAZUD
Javila nam se jedna od oštećenica  nelegalnih austrijskih zadruga kojoj su odnedavno, nakon donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju blokirali imovinu i novčana primanja. Država u kojoj se Zakon ne primjenjuje, ili je samo mrvo slovo na papiru nema svoj legitimitet i autoritet, obzirom da su očigledno nelegalne parainstitucije moćnije od zakona i Ustava.
To je pitanje oko kojeg bi se aktualna Vlada morala svakako pozabaviti i pokazati čvrstinu. Pokazati građanima RH da doista imaju vjerodostojnost koju su obećali u predizbornoj kampanji.
Međutim, dok se takvo što dočeka, građani trebaju preživjeti. Gdja koja nam je ispričala svoju priču, teško je sricala riječi zbog knedle u grlu. Zapravo, ne zna se što ju više guši, nepravda i nemoć, ili stanje u koje je dospjela.
Umirovljenica, s vrlo niskom mirovinom, korisnica je socijalnog dodatka u iznosu od 700,00 kn.  Inače, socijalni minimum u Hrvatskoj je, kažu vlastodršci 800 kn.
Zajamčena minimalna naknada je pravo na novčani iznos kojim se osigurava zadovoljavanje osnovnih životnih potreba samca ili kućanstva koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba.
Zajamčena minimalna naknada priznaje se od dana podnošenja zahtjeva, odnosno od dana pokretanja postupka po službenoj dužnosti, a isplaćuje se mjesečno.“, piše u Zakonu.
Dakle, umirovljenica koja ima mirovinu ispod svake razine koja je dovoljna za život, na mirovinu prima i dodatak.  Isti taj dodatak ovršuje joj nelegalna austrijska zadruga koja na području Hrvatske posluje i ovršuje mimo svih propisa.  O tome sam već pisala brojne tekstove potkrijepljeno zakonima koji su na snazi u RH.
Gdja se prvo  obratila mirovinskom obzirom da je socijalna naknada primanje zaštićena zakonom i izuzeta od ovrhe. Ali Zavod za mirovinsko osiguranje nije se osvrnulo na njezinu primjedbu, i  ipak usteže  i nadalje sredstva iz mirovine po nalogu koji je dostavio odvjetnik, posrednik nelegalne austrijske zadruge, pa tako ovršenica na ruke dobije svega 900 kn.
Upravo zbog te zakonske zaštite koju pruža Ovršni zakon koji propisuje da socijalna naknada ne smije biti predmet ovrhe, gdja se obratila djelatnici Centra. Odgovor koji je dobila doslovno šokira:
„Ovrhe se ne provode po socijalnom, već po mirovinskom zakonu (ma što god to značilo). Zakonski socijalni minimum za podmirenje svih osnovnih životnih potreba je 800 kn, i to bi vam trebalo biti dovoljno!“ šokirala je ovršenicu djelatnica socijalne službe.
Naime, gdja je samo željela potvrditi propis iz Ovršnog zakona, koji propisuje da su socijalne potpore izuzete od ovrhe, a u sebi se nadala da će socijalni radnik možda reagirati i upozoriti Zavod za mirovinsko osiguraje, usmeno ili pismeno, da protuzakonito postupaju provedbom ovrhe na primanjima iz socijalne skrbi.
 Primanja i naknade izuzeti od ovrhe prema članku 172. Ovršnog zakona
  1. primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja,
  2. primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju,
  3. primanja po osnovi socijalne skrbi,
  4. primanja po osnovi privremene nezaposlenosti,
  5. primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drukčije određeno,
  6. primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima,
  7. naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika,
  8. primanja po osnovi odličja i priznanja,
  9. rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno,
  10. utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na poseban račun kod banke,
  11. naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
  12. dar za djecu do 15. godine života i potpore za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
  13. naknada za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda,
  14. potpore zbog invalidnosti radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
  15. ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.
Po svemu sudeći, ne samo da se krši zakon zapljenom novčanih sredstava i pljenidbom na temelju nezakonitih ovršnih isprava, već se o navedenim ovrhama ovršenici uopće ne obavještavaju, ne dobivaju opomene kako je to zakonom propisano, nemaju prava na žalbu, a nelegalne kreditne tvrtke ili uredi, austrijske zadruge koje nelegalno posluju i nelegalno ovršuju na području Hrvatske imaju više prava nego građani Republike Hrvatske.
Ovoj organiziranoj pljački i gluhoći institucija mora se stati na kraj. Oni koji obavljaju svoju dužnost u državnim institucijama a ne znaju propis ili ga ne žele primijeniti, trebaju dobiti otkaz.
Ili nek sebi odrede zakonski socijalni miminum od 800 kn mjesečno, i nek od njega podmiruju svoje životne potrebe sve dok se ne počnu osjećati empatiju prema ljudima, i dok ne nauče da su Hrvati i ostali državljani u Republici Hrvatskoj na prvom mjestu.

Zajamčena minimalna socijalna naknada

Zajamčena minimalna naknada je pravo na novčani iznos kojim se osigurava zadovoljavanje osnovnih životnih potreba samca ili kućanstva koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba.
Zajamčena minimalna naknada priznaje se od dana podnošenja zahtjeva, odnosno od dana pokretanja postupka po službenoj dužnosti, a isplaćuje se mjesečno.
Korisnik kojem je priznato pravo na zajamčenu minimalnu naknadu dužan je centru za socijalnu skrb prijaviti svaku promjenu koja utječe na daljnje korištenje ili na visinu naknade odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana nastanka promjene.
Tko može ostvariti pravo na zajamčenu minimalnu naknadu?
Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu može ostvariti samac ili kućanstvo, podnošenjem zahtjeva u nadležnom centru za socijalnu skrb, ako nema sredstva za uzdržavanje u visini propisanoj u članku 30. stavku 1. Zakona o socijalnoj skrbi (u visini zajamčene minimalne naknade koju bi ostvario samac ili kućanstvo koje nema nikakvih prihoda) niti ih je u mogućnosti ostvariti radom, primitkom od imovine, kao ni od obveznika uzdržavanja, osim ako centar za socijalnu skrb utvrdi da obveznik uzdržavanja nije u mogućnosti davati uzdržavanje.
Osnovica za izračun visine zajamčene minimalne naknade
Osnovicu na temelju koje se izračunava iznos zajamčene minimalne naknade utvrđuje Vlada Republike Hrvatske.
Do donošenja odluke Vlade RH, osnovica u 2014. godini za zajamčenu minimalnu naknadu iznosi 800,00 kuna.
Način izračuna visine zajamčene minimalne naknade
Iznos zajamčene minimalne naknade utvrđuje se u postotku od osnovice:
1. za samca:                                         100% osnovice (800,00 kuna),
2. za kućanstvo:
·         za odraslu osobu:                      60% osnovice (480,00 kuna),
·         za dijete (do 18 godina)            40% osnovice (320,00 kuna),
·         za samohranog roditelja          100% osnovice (800,00 kuna).

Nema komentara:

Objavi komentar