utorak, 1. prosinca 2015.

Vlada Republike Hrvatske sanirala je novcem iz proračuna njihove milijunske obveze, a Uprava gubitaša sama sebi isplaćivala milijunske provizije |

Vlada Republike Hrvatske sanirala je novcem iz proračuna njihove milijunske obveze, a Uprava gubitaša sama sebi isplaćivala milijunske provizije |

Nada Landeka, o pravosuđu, ovrhama, korupciji, kriminalu, politici,

reforme - korupcija

Vlada Republike Hrvatske sanirala je novcem iz proračuna njihove milijunske obveze, a Uprava gubitaša sama sebi isplaćivala milijunske provizije

Datum objave: 01. prosinac 2015./Piše: Nada Landeka
Županjska banka je 9. studenoga 2000 godine pokrenula prijedlog za stečaj, međutim je isti povukla jer je postigla dogovor sa Državnom agencijom za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka 29. lipnja 2001 godine, a SDP-ova Vlada Republike Hrvatske je Zaključkom od 30. ožujka prihvatila Program financijske konsolidacije „Sladorane“
Prema financijskoj konsolidaciji načinjen je program kojim je 262.573.926,85 kn duga  pretvoreno u ulog Društva, dok je 145.130.737,43 kn  obveza reprogramirano.  Vjerovnici su Država i državna poduzeća, Ministarstvo financija, Hrvatske vode, Državna agencija za osiguranje štednih uloga, Hrvatska banka za obnovu i razvitak.
Dok mali sitni lopovčići (tipa onih koji nisu mogli platiti prekršajnu kaznu) “gule” svoje u hrvatskim zatvorima, ratni profiteri koji su Hrvatsku bacili na koljena, uvaženi su biznismeni i političari.

Legalna pljačka hrvatskih  iseljenika pomoću  odvjetnika i hrvatskog pravosuđa

Gospodin I.DŽ. iseljenik je koji već 40 godina živi izvan granica Hrvatske.  Posjeduje državljanstvo Hrvatske i države u koju je iselio. No srce mu je ostalo u Hrvatskoj. Ovdje ima imovinu, ovdje je uložio svoju ušteđevinu, daruje Crkve, sponzorira potrebite.   Gospodin I.DŽ i njegova supruga  dali su  u lipnju 1997. godine zajam u iznosu od 1.000.000 DEM  tvrtki Hadeko d.o.o.  za njihove poslovne aktivnosti uz 2% mjesečnu kamatu. U tom trenutku nisu znali kako „vještim poslovnjacima“  su pozajmili svoj novac.  Zajam je osiguran ovršnim sudskim sporazumom, ovjerenim kod javnog bilježnika i potpisan od strane  odgovornih osoba u poduzeću Hadeko d.o.o. i to;   Ilije Balića, Marijana Jakšića, i Ive Vukovića.
Imenovani su potpisali i  Vansudsku nagodbu kojom utvrđuju da je nesporno da je poduzeće Hadeko  d.o.o. dobilo zajam (sada uvećan za kamatu) u  iznosu od 1.112.012,00 DEM odnosno protuvrijednost u iznosu od  4.316.449,41 kn.  Nagodbom se poduzeće Hadeko d.o.o. po svojim zakonskim zastupnicima obvezuje vratiti zajam na žiro račun zajmodavaca najkasnije do 30.06.1999. godine.  Isprava je ovršna.  Neposredno nakon potpisa Vansudske nagodbe, tj. 3. rujna  1999 godine osnivači Hadeko d.o.o., gore imenovana trojka, prodaju svoj osnivački udjel IPK Osijek te tim datumom i ovjerom javnobilježničkog akta, obveze osnivača Hadeko d.o.o. prestaju a IPK Osijek sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima stječe sva prava i obveze društva Hadeko d.o.o.

Sa žiro računa IPK Osijek, osnivači tvrtke Hadeko d.o.o.  su ovršnim postupkom Ovr-504/01  a temeljem ustupa svojeg osnivačkog uloga   ovrhom  naplatili 3.000.000,00 DEM i to u skladu sa zaključenim ugovorom St-497/2000 međutim, tvrtku nakon pripajanja nisu brisali, već je nad istom otvoren stečaj.

Naš iseljenik tužbenim zahtjevom pokušava naplatiti svoje potraživanje, najprije od zajmoprimca Hadeko d.o.o., a nakon što je nad istim pokrenut stečaj, od pravnog sljednika IPK Osijek, odnosno osnivača Hadeko d.o.o.
Prvostupanjski i drugostupanjski sud odbijaju tužbu i tužbeni zahtjev zajmodavca, iz dva bizarna razloga. Prvo, iako je zajmodavac dokazao da je poduzeo sve mjere naplate (sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima), sudovi su u presudi tvrdili da on to ničim nije dokazao, te su mu  odbijanjem tužbenog zahtjeva uskratili njegovo pravo da tuži odgovorne osobe u pravnoj osobi, a koji su očigledno prevarili zajmodavca,  što je očito i iz gornjih navoda jer su isti  prodali i naplatili svoj  osnivački udjel svega dva mjeseca nakon sklapanja Vansudske nagodbe s zajmodavcem i to  za iznos od 3.000.000,00 DEM, koji su zadržali za sebe, ali nisu vratili 1.000.000,00 DEM zajmoprimcu, što su bili dužni učiniti.
Drugo, prvostupanjski sud u svojoj presudi  utvrđuje  pravno sljedništvo IPK Osijek, temeljem sklopljenog Ugovora o prijenosu osnivačkog udjela, međutim tvrdi da IPK Osijek nije  isplatio udjel,  dok  je drugostupanjski sud ustvrdio  da iako je IPK Osijek stekao osnivački udjel, nije obvezan  i podmirivati obveze prema trećima, vjerovnicima tvrtke čiji je udjel stekao jer na Trgovačkom sudu nije provedena promjena u osnivačkoj strukturi, a ni brisanje tvrtke Hadeko d.o.o.

Svatko tko se imalo razumije u trgovačko pravo, odnosno sudsku praksu postaviti će si dva pitanja:

1.    Ako sudovi smatraju da osnivački udjel nije prenešen, po kojoj osnovi su osnivači tvrtke Hadeko d.o.o. stekli 3.000.000,00 DEM temeljem prodaje svojeg osnivačkog udjela IPK Osijeku
2.    Zašto IPK Osijek nije teretio osnivače Hadeko d.o.o. za nezakonitu naplatu gore navedenog iznosa, ukoliko se radi o nezakonitoj ovrsi?

Treće pitanje čekamo da postave glavni državni odvjetnik  i Državno odvjetništvo RH!

Odgovori na postavljena  pitanja nameću se iz  Izvješća o obavljenoj reviziji pretvorbe i privatizacije Društva „Boris Kidrič“ Županja, iz ožujka 2002. godine.  Ovo izvješće detaljno opisuje sve nezakonitosti oko provedbe pretvorbe i privatizacije Poduzeća za proizvodnju šećera i alkohola „Boris Kidrič“ s.p.o. Županja.
Rješenjem Trgovačkog suda u Osijeku broj FI-1929/94 od 13. svibnja 1994 godine u sudski registar upisana je pretvorba poduzeća u dioničko društvo pod tvrtkom „Sladorana“ d.d. Županja.  „Sladorana“  d.d. Županja  osnovala je  više društava„Granal“ d.o.o., „Selna“ d.o.o., „Špiritana“ d.o.o. a koja društva su pak osnovala drugo  društvo „Repa“ d.o.o.. Kako niti jedno od ovih društava obveze nije podmirivalo 2001 godine otvoren je stečajni postupak nad društvom „Granal“ d.o.o. a dospjele obveze dužnika na dan 24. studenog 2000 godine iznosile su 25.978.229,00 kn.
Stečajni postupak otvoren je i nad društvom „Selna“ d.o.o. i to iz istih razloga. Ovo društvo je na dan 4. rujna 2000 godine bilo blokirano u iznosu od 59.383.574,00 kn a pokrića na računu nije bilo punih 775 dana.

Što je povezuje „Sladoranu“ d.d.,  IPK Osijek, i Hadeko d.o.o., kao i ostala naprijed navedena društva?

Fond za privatizaciju je Rješenjem broj 01-02/92-06/164 od 9. prosinca 1993. godine dao suglasnost da se u „Sladorani“ Županja izvrši pretvorba u dioničko društvo.   Isto se pretvorilo u dioničko društvo na način:
–       da je prodajom 235.735 ili 48% dionica prodano osobama s pravom popusta i pravom prvenstva, odnosno zaposlenima i kooperantima, i drugim zaposlenima u pravnim osobama koji su imali pravo stjecanja dionica pod istim uvjetima kao i zaposlenima u Poduzeću.
–       pretvaranjem potraživanja Županjske banke d.d. Županja u iznosu od 2.000.000 DEM u ulog odnosno u 20.000 dionica
–       Prijenosom 157.218 ili 32% neupisanih dionica Fondu u iznosu od 15.721.800 DEM
–       Prijenosom 78 609 ili 16% neupisanih dionica Republičkim fondovima za mirovinsko i invalidsko osiguranje radnika i poljoprivrednika Hrvatske u iznosu od 7.860.900,00 DEM.
U 1995., 1996., 1997. mali dioničari prenijeli su 197.979 dionica na stjecatelja društva Hadeko d.o.o. Zagreb.
Dioničari društva „Kristal“ d.d. Županja koje je u 1995 godine pripojeno Društvu, prenijeli su 459 dionica na stjecatelja društvo Hadeko d.o.o. Zagreb. 
Društvo Hadeko d.o.o. zaključilo je 16. prosinca 1996 godine ugovor o dugoročnom kreditu broj 197/1996 sa Županjskom bankom d.d. Županja u iznosu od 24.484.478,71 kn, a 20. prosinca je sredstvima tog kredita platilo 186.359 dionica koje je steklo od malih dioničara. Kredit je odobren na rok od 5 godina računajući od dana prijenosa kredita u otplatu. Kao osiguranje za uredno podmirivanje obveza po ovom kreditu Hadeko d.o.o. daje u zalog 138.120 dionica Društva koje tek kupuje i to  nominalne vrijednosti 13.812.000,00 DEM, što je na dan zaključenja ugovora iznosilo 49.212.156,00 kn. Istog dana je zaključen i ugovor o zalogu dionica.
Županjska banka d.d. Županja i Fond za privatizaciju zaključili su 20. prosinca 1996 godine ugovor o ustupanju potraživanja po oročenom deviznom depozitu kojim banka svoje potraživanje kod Varaždinske banke d.d. Varaždin u iznosu od 6.882.108,87 DEM ustupa Fondu za plaćanje ostatka duga po dionicama koje je steklo društvo Hadeko d.o.o. Zagreb.  Ugovorom o dugoročnom kreditu nije ugovoreno učešće, a vraćanje kredita nije osigurano hipotekom na nekretninama korisnika kredita.
Društvo Hadeko d.o.o. nije redovno otplaćivalo kredit te prema evidencijama Županjske banke d.d. u stečaju, na dan otvaranja stečajnog postupka nad društvom Hadeko d.o.o. Zagreb, 29. lipnja 2001 evidentirana je obveza po kreditu 29.579.916,87 kn ili 7.893.290,54 DEM.
Fond je u 1999 godine i početkom 2000 godine s malim dioničarima raskinuo 81 kupoprodajni ugovor i 69 dodataka ugovora. Od ukupnog broja raskinutih kupoprodajnih ugovora koji su bili zaključeni 1994 godine zbog neplaćanja 2 uzastopna obroka, s dva dioničara.
Nakon što je Fond raskinuo ugovor sa malim dioničarima zbog neplaćanja u roku (nekašnjenje dvije uzastopne rate) Fond je bio dužan ponuditi prodaju dionica objavom oglasa, što Fond nije učinio.
27. listopada 1997. godine Fond je zamijenio dionice sa Županjskom bankom d.d. Županja.  Prenio je 90 023 dionice „Sladorane“ ukupne vrijednosti 9.002.300,00 DEM Županjskoj banci d.d. a stekao je 50 333 dionica društva Geli d.d. Đakovo ukupne vrijednosti 5.033.300,00 DEM.
18. rujna 1995 godine Hadeko d.o.o. kupilo je još  78 609 dionica po nominalnoj vrijednosti u iznosu od 7.860.900 DEM. Ugovoreno je plaćanje 10% nominalne vrijednosti u roku 10 dana od potpisa ugovora a preostali iznos u 59 jednakih obroka uz kamatnu stopu od 8,5 % godišnje.  Uvidom u karticu ugovora utvrđeno je da je društvo Hadeko d.o.o. Zagreb platilo 10% kupoprodajne cijene a do 26. srpnja 1998 godine još 33 obroka u iznosu od 4.673.886,23 DEM kao i zatezne kamate.
Hadeko d.o.o.  je ostalo dužno uplatiti još 26 obroka u iznosu od 146.059,76 DEM što ukupno iznosi 3.797.553,76 DEM što je Hadeko d.o.o. trebalo uplatiti do 28. kolovoza 2000 godine međutim, isto nije učinilo.
13. prosinca 1995. godine društvo „Contractor“ d.o.o. prodaje društvu Hadeko d.o.o. 20 000 dionica nominalne vrijednosti 2.000.000 DEM. Društvo Hadeko d.o.o. platilo je dionice 23. prosinca 1996 godine doznakom na račun prodavatelja.
Društvo „Kristal“ d.o.o. 23. lipnja 1995 godine pripojeno je „Sladorani“ Županja te se na isto prenosi i ukupna vrijednost imovine a društvo „Kristal“ je brisano iz sudskog registra.
Zbog neplaćanja obveza po primljenim kreditima, žiro računi „Sladorane“ Županja u neprekidnoj su blokadi od 18. lipnja 1998 godine u ukupnom iznosu od 136.458.211,55 kn.  Zaduženost „Sladorane“ na dan 31. prosinca 2000 godine je 2,3 puta veća od vrijednosti njegove nepokretne imovine, a sve nekretnine opterećene su založnim pravima u korist banaka.
Županjska banka je 9. studenoga 2000 godine pokrenula prijedlog za stečaj, međutim je isti povukla jer je postigla dogovor sa Državnom agencijom za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka 29. lipnja 2001 godine, a Vlada Republike Hrvatske je Zaključkom od 30. ožujka prihvatila Program financijske konsolidacije „Sladorane“
Prema financijskoj konsolidaciji načinjen je program kojim je 262.573.926,85 kn  pretvoreno u ulog Društva, dok je 145.130.737,43 kn  obveza reprogramirano.  Vjerovnici su Država i državna poduzeća, Ministarstvo financija, Hrvatske vode, Državna agencija za osiguranje štednih uloga, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Privredna banka d.d. Zagreb, Slavonska banka d.d. Osijek, Hypo Alpe Adria Bank, Zagrebačka banka d.d., Commerzbank Frankfurt/m i  dobavljači u iznosu od cca 3.500.000,00 kn.
Tijekom 2001 godine Ministarstvo financija sklapa ugovore sa društvima kćerima „Selna d.o.o. u stečaju“ i „Granal d.o.o. u stečaju“  i svoja potraživanja u ukupnom iznosu od 64.769.309,64 kn pretvara u ulog  u „Sladorana“ d.d.
Za reprogramiranje dugova prema bankama dobiveno je jamstvo Ministarstva financija u skladu sa zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 8. srpnja 1999 godine.

Vlasnička struktura u vrijeme obavljanja revizije

Temeljni kapital Društva je 149.746.800,00 kn a podijeljen je na 499 156 dionica nominalne vrijednosti 300,00 kn od čega društvo Hadeko do.o. Zagreb ima 297 047 dionica ili 59,5 %, društvo Dirigo d.o.o. 90 023 ili 18 %,Hrvatsko mirovinsko osiguranje 80 132 ili 16,1 %, Fond 64 652 ili 0,9% i mali dioničari 27 302 dionice ili 5,5%.
Prema izvješću revizora za 2000 godinu navedeno je da je gubitak u poslovanju iznosio 55.508.000,00 kn, akumulirani gubitak 31. prosinca 2000 godine iznosio je 189.279.000,00 kn, kratkoročne obveze Društva bile su veće od kratkotrajne imovine za 140.175.000,00 kn, neplaćene obveze na dan 31. prosinca 2000 godine iznosile su 130.000.000,00 kn a žiro račun je neprekidno blokiran od srpnja 1998. godine.
„Sladorana“ d.d. je 1998. 1999 i 2000 godine s vlasnički povezanim društvima, osim zaduživanja, obavljalo i promet roba i usluga i davalo je u zakup poslovni prostor i opremu.

Nakon što su žiro računi „Sladorane“ d.d, društva „Selna“, i društva „Granal“ d.o.o. blokirani, osnovano je društvo „Špiritana“ d.o.o.

Županja kao tvrtka za proizvodnju alkohola. Društvo je dalo u zakup cjeloviti pogon za proizvodnju alkohola društvu „Špiritana“, prodaje mu osnovnu sirovinu za proizvodnju, te preko tog društva u trasiranim mjenicama obavlja sva plaćanja prema vjerovicima i zaposlenicima.
„Sladorana“ d.d. prodala je 1996 godine društvu Hadeko d.o.o. Zagreb proizvoda u iznosu od 74.455.866,90 kn što čini 30,6 % ukupne prodaje na domaćem tržištu, a 1997 godine 121.109.440,90 kn što čini ukupno 36,6 % ukupne vrijednosti prodanih proizvoda. Članovi društva su bili od 25. srpnja 1997 godine do 17. studenoga 1998 godine Ilija Balić (glavni direktor),  a do 2001 godine Marijan Jakšić.
Istovremeno, osnivači društva Hadeko d.o.o. Zagreb bili su Ilija Balić s 50% udjela, Marijan Jakšić s 25% udjela i Ivo Vuković s 25 % udjela a koji je od 25. srpnja do 27.  prosinca bio i član Nadzornog odbora „Sladorane“ d.d.
Međusobne poslovne odnose između „Sladorane“ d.d., njezinih društava kćeri i društva Hadeko d.o.o. regulirani su okvirnim ugovorima o prodaji, ugovorima o poslovno tehničkoj suradnji, ugovorima o posredovanju i zastupanju.
Uvidom u računovodstvene knjige utvrđeno je da je 1997. godine  na troškovima poslovanja – konsultantske i marketinške usluge društva Hadeko d.o.o. – „Sladorana“ imala trošak  u iznosu od 8.506.395,70 kn.

Osim troška, Hadeku d.o.o. odobravan je i rabat od 5% do 20% za šećer, zavisno od ugovora do ugovora.

Zahvaljujući takvim rabatima, Hadeko d.o.o. ostvarilo je 6.741.923,30 kn s osnove umanjenih cijena, za  naknadno odobreni rabat 951.880,00 kn.  Troškovima marketinga i rabatom društvu Hadeko d.o.o. omogućen je prihod od 16.200.199,00 kn, iako su marketinške usluge zaračunavane i za kontakte s kupcima s kojima je „Sladorana“ d.d. i prije poslovala.
Na temelju ugovora o posredovanju i zastupanju u tuzemstvu Hadeko d.o.o.  je tijekom 1998.  godine fakturiralo je vrijednost 7.597.067,54 kn. Ovi računi, prema reviziji ne sadrže nikakv dokaz da je marketinška usluga i obavljena.
U prva tri mjeseca 1999 godine, Hadeko d.o.o. je za usluge posredovanja fakturiralo „Sladorani“ d.d.  iznos od 3.152.067,54 kn.  U razdoblju od 13. ožujka do 25. studenog 1998. godine je direktor Ilija Balić pojedinačnim odlukama odobravao pojedinim kupcima rabat za isporuke šećera u visini 4,7%, 5%, 13%, 16%, 17%, 18%, 20%, 24%, 28%. Društvu Hadeko d.o.o. Zagreb odobravao je rabat u visini 14%, 16%, 17%, 18% i 19%.
Marijan Jakšić koji je bio direktor do 13. siječnja 1999 godine odobravao je na temelju pojedinačnih odluka pojedinim kupcima rabat  na kupnju šećera u iznosima od 16 odnosno 18%.
Tijekom 1995, 1997, 1998 i 1999 godine „Sladorana“ je s društvom Hadeko d.o.o. Zagreb zaključilo ugovor o poslovnotehničkoj suradnji, ugovor o posredovanju i zastupanju u inozemstvu i tuzemstvu, i okvirne ugovore o prodaji šećera, čime se Hadeko d.o.o. obvezalo obavljati poslove koji su u popisu poslova prodajne službe „Sladorane“ i društava kćeri.  „Sladorana“ je imala ustrojenu prodajnu službu koju su činili: rukovoditelj prodajne službe, pomoćnik rukovoditelja i referent prodaje.

Rezultat privatiziranja „Sladorana“ d.d.:

–       iznos kratkoročnih obveza veći od vrijednosti kratkotrajne imovine
–       na svoj dugotrajnoj imovini upisano založno pravo zbog dugoročnih kredita  i kredita, vrijednost kredita tri puta veća od imovine
–       nelikvidnost i nesolventnost uzrokovala pokretanje stečajnog postupka, kao i stečajnih postupaka društava kćeri
Društvo Hadeko d.o.o. sa udjelom od 59,05 % dionica ostvarilo je značajnu dobit s osnova usluga istraživanja i analize tržište, plasmana, poslovno tehničke suradnje i marketinških usluga, te odobrenog rabata od direktora „Sladorane“ koji su istovremeno suvlasnici  tvrtke „Hadeko“ d.o.o. – Ilije Balića i Marijana Jakšića.
No tu priči nije kraj! 
Čelni ljudi Hadeka d.o.o. i čelni ljudi „Sladorane“ – Ilija Balić i Marijan Jakšić donijeli su odluku o spajanju „Sladorane“ d.d. i IPK Osijek. Istovremeno su kao osnivači tvrtke Hadeko d.o.o.  Ugovorom o  prijenosu poslovnog udjela svoj poslovni udjel prodali za 3.000.000,00 DEM  – IPK Osijeku, i ovrhom se naplatili ovršnim rješenjem na žiro računu IPK Osijeka.
Što se dogodilo s našim zajmodavcem iz inozemstva?
Osim što je nepovratno izgubio 1.000.000,00 DEM koje im je pozajmio, za tužbu koju je  I.DŽ.  izgubio  Županijski sud u Osijeku, dosudio je trošak IPK Osijeku u iznosu od 211.912,60 kn, Iliji Baliću trošak u iznosu od 474.981,25 kn, Marijanu Jakšiću trošak u iznosu od 404.700,90 kn, i Ivi Vukoviću trošak u iznosu od 563.346,30 knodnosno sveukupni odvjetnički trošak u iznosu od 1.654.941,00 kn.
Imenovana gospoda, koja su kroz povijest, pretvorbu i privatizaciju vrlo jasno i precizno pokazali svoje financijske sposobnosti, pokrenuli su ovrhu nad imovinom I.DŽ. i njegove supruge, i to u jednakim iznosima na imovini oba ovršenika (prethodno tužitelja), kao i na svoj njihovoj pokretnoj i nepokretnoj imovini i na računima,  a ovršnim postupkom žele postići i prodaju stana u Zagrebu, koji bi nakon ovršnog postupka i prodaje  vjerovatno pripao ovim poslovnim ljudima.
u nastavku: Sanacija Sladorane Županja garancijom Republike Hrvatske
VEZANI ČLANCI:

Nema komentara:

Objavi komentar