Autor: Nada Landeka Je li u ovršnom postupku baš sve beznadno, ili postoje neka rješenja koja ovršenici mogu primijeniti, a u koja možda nisu upućeni? Ovršni zakon jest grub i nemilosrdan, skloniji ovrhovoditelju nego li ovršeniku, međutim, u njemu ima i odredbi kojima ovršenik može spriječiti neke nepoželjne učinke ovrhe i pomoći si, međutim, mora …
Nada Landeka, o pravosuđu, ovrhama, korupciji, kriminalu, politici,
OBUSTAVA OVRHE TEMELJEM ODREDBI ČL. 338. OVRŠNOG ZAKONA (139/10) i ČL. 369 OZ-a (112/2012)
Autor: Nada Landeka
Je li u ovršnom postupku baš sve beznadno, ili postoje neka rješenja koja ovršenici mogu primijeniti, a u koja možda nisu upućeni? Ovršni zakon jest grub i nemilosrdan, skloniji ovrhovoditelju nego li ovršeniku, međutim, u njemu ima i odredbi kojima ovršenik može spriječiti neke nepoželjne učinke ovrhe i pomoći si, međutim, mora temeljem tih zakonskih odredbi poduzeti određene radnje kako bi ovrha bila obustavljena. Što ovršenik može učiniti i na što se treba pozvati?
Brojni očajni ovršeni građani RH pokušavaju pronaći izlaz iz situacije u kojoj se nalaze. S blokiranim računima i onemogućavanjem normalnog i dostojanstvenog života, to je iznimno teško.
Velik broj naših čitatelja često postavlja pitanja oko zastarnih rokova, kada i kako nastupa zastara na pojedine obveze, o čemu sam već pisala u tekstuhttp://www.hazud.hr/kada-i-kako-nastupaju-zastare-na-ovrhu/ objavljenom na portalu www.hazud.hr. Člankom 225. Zakona o obveznim odnosima propisano je da sve tražbine zastarijevaju za pet godina ako zakonom nije određen neki drugi rok zastare. Tražbine zastarijevaju za pet godina ako zakonom nije određen neki drugi rok zastare. Međutim, ti zastarni rokovi odnose se na postupke koji se tek trebaju započeti.
Za sve pravomoćne ovršne isprave (pravomoćna sudska presuda ili pravomoćno sudsko rješenje, pravomoćno rješenje o ovrsi, bjanko zadužnica, mjenično očitovanje, ovršna sudska nagodba ili neka druga ovršna sudska odluka) zastarni rok je deset godina.
Zastara prava na naplatu potraživanja vjerovnika čija je tražbina osigurana zalogom ili hipotekom
Člankom 222. ZOO propisano je kad protekne vrijeme zastare, vjerovnik čija je tražbina osigurana zalogom ili hipotekom može se namiriti samo iz založene stvari, ako je drži u rukama (ako o tome ima pravomoćnu ispravu kojoj je zastarni rok 10 godina) ili ako je njegovo pravo upisano u javnoj knjizi.
(2) Međutim, zastarjela tražbina kamata i drugih povremenih davanja ne može se namiriti ni iz opterećene stvari.
Povremene tražbine zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja
(1)Tražbine povremenih davanja koja dospijevaju godišnje ili u kraćim razdobljima, pa bilo da se radi o sporednim povremenim tražbinama, kao što je tražbina kamata, bilo da se radi o takvim povremenim tražbinama u kojima se iscrpljuje samo pravo, kao što je tražbina uzdržavanja, zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakoga pojedinog davanja.
(2) Isto vrijedi za anuitete kojima se u jednakim unaprijed određenim povremenim iznosima otplaćuju glavnica i kamate, ali ne vrijedi za otplate u obrocima i druga djelomična ispunjenja
Međusobne tražbine iz ugovora o prometu roba i usluga
Člankom 228. st. 1. ZOO-a propisano je da međusobne tražbine iz ugovora o prometu robe i usluga te tražbine naknade za izdatke učinjene u vezi s tim ugovorima zastarijevaju za tri godine.
Tražbina zakupnine i najamnine, bilo da je određeno da se plaća povremeno, bilo u jednom ukupnom iznosu, zastarijeva za tri godine. (Čl. 229. ZOO-a).
Potraživanja za naknadu štete zastarijevaju u roku od pet godina od kad je šteta nastala
(1) Tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila. (2) U svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za pet godina otkad je šteta nastala. (čl. 230 ZOO-a).
Porezne obveze zastarijevaju za šest godina od dana kad je donešeno Porezno rješenje. To znači, da u slučaju ako se kroz šest godina ništa nije događalo, niste podmirili dug unatoč pravomoćnom ovršnom rješenju Porezne uprave, njihovo pravo na naplatu zastarijeva za šest godina. U slučaju da porezna obveza nije utvrđena, odnosno da nije proveden porezni nadzor, pravo na utvrđenje porezne obveze nadzorom kod poreznog obveznika zastarijeva kroz tri godine računajući od kraja godine kada je ta porezna obveza nastala. U slučaju ako je nastupila zastara morate se pismeno obratiti Poreznoj upravi sa zahtjevom za otpis potraživanja koja su zastarjela.
Jednogodišnji rok zastare
(1) Zastarijevaju za jednu godinu: 1) tražbina naknade za isporučenu električnu i toplinsku energiju, plin, vodu, za dimnjačarske usluge i za održavanje čistoće, kad je isporuka, odnosno usluga obavljena za potrebe kućanstva, 2) tražbina radiopostaje i radiotelevizijske postaje za uporabu radioprijamnika i televizijskog prijamnika, 3) tražbina pošte, telegrafa i telefona za uporabu telefona i poštanskih pretinaca te druge njihove tražbine koje se naplaćuju u tromjesečnim ili kraćim rokovima, 4) tražbina pretplate na povremene tiskovine, računajući od isteka vremena za koje je tiskovina naručena.
Blokirane građane najčešće bune ovi rokovi propisani zakonom, obzirom da često misle da se radi o zastari, a računi su im i nadalje blokirani.
Zašto je tako, što učiniti, kada se pozvati na zastaru, a kada na prava propisana Ovršnim zakonom?
Zastarni rokovi primjenjuju se prije nego li je Rješenje o ovrsi pravomoćno, dakle, u žalbenom postupku. Ukoliko vam je stigao Prijedog za ovrhu na koji je udaren pečat Rješenja o ovrsi javnog bilježnika ili suda, na isti imate pravo žalbe u roku od 8 dana. Ukoliko Rješenje niste dobili a račun vam je od strane FINE blokiran, tada morate otići u FINU i zatražiti presliku Rješenja na temelju kojeg ste blokirani. U svim slučajevima IMATE PRAVO NA ŽALBU U ROKU 8 DANA.
U žalbi možete isticati sve žalbene razloge i pozivati se na činjenicu da je nastupila zastara potraživanja, da niste dobili opomene od vjerovnika, da vas nije pozvao na plaćanja prije pokretanja ovršnog postupka, da niste dobili rješenje (neuredna dostava), da je dug podmiren, da je dug bitno manji nego li je označeno u prijedlogu za ovrhu, itd. i za sve navedeno priložiti dokaze koje posjedujete. U žalbi tražite da se Rješenje o ovrsi ukine u cijelosti iz svih žalbenih razloga, i uvijek tražite da se Rješenjem obavijesti i FINA. Nakon što sud ili javni bilježnik dobije vašu žalbu postupak prelazi u parnicu i u sudskom postupku dokazujete svoje pravo na koje ste se pozvali u žalbi.
Bez podnošenja žalbe, ili u slučajevima kada je žalba odbijena Rješenje o ovrsi postaje pravomoćno, a tada su zastarni rokovi 10 godina od dana pravomoćnosti Rješenja o ovrsi.
Na temelju pravomoćnih presuda u kojima je odlučeno o nekom pravu između stranaka, stranka koja je uspjela u parnici ima pravo na temelju te presude pokrenuti ovršni postupak. I u tom slučaju zastara je 10 godina od dana pravomoćnosti presude.
Što ovršenik može učiniti ako je ovršni postupak u tijeku, račun je blokiran i zastare nema?
Ovršenici, tj. blokirani građani moraju znati da se parnični, ovršni i kazneni postupci vode po onim propisima/zakonima koji su bili na snazi u vrijeme pokretanja nekog postupka. Znači ako je vaš ovršni postupak krenuo npr. 2001 godine primjenjuje se Ovršni zakon NN 057/1996, odnosno primjenjuje se onaj Ovršni zakon (»Narodne novine«, br. 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05., 121/05. i 67/08., 139/2010, 112/2012, 25/13, 95/14) koji je bio na snazi u trenutku pokretanja neke ovrhe. Kad je koji zakon bio na snazi i koje su promjene nastale možete pronaći na stranici Središnji katalog službenih dokumenata RH. U tražilicu ukucajte naziv zakona koji tražite i izlistati će vam Zakon i izmjene i dopune toga zakona, kao i vrijeme u kojem su te promjene nastale. Tako ćete saznati koji je zakon za vaš slučaj primjenjiv.
Obustava ovrha po čl. 338. OZ-a iz 2010 godine odnosno po čl. 369. novog Ovršnog zakona
Stupanjem na snagu novijeg Ovršnog zakona određeni su i uvjeti pod kojima se nastavlja ovrha koja je u tijeku. Tako je Ovršnim zakonom (NN 139/2010) čl. 338. propisano da je ovrhovoditelj dužan u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu toga zakona podnijeti osnovani prijedlog na temelju kojeg se postupak može nastaviti – odnosno „Postupci koji su u tijeku, a pokrenuti su prije stupanja na snagu Ovršnog zakona (»Narodne novine«, br. 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05., 121/05. i 67/08.) obustavit će se u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu tog Zakona ako ovrhovoditelj ne podnese osnovani prijedlog na temelju kojeg se postupak može nastaviti.“
Ukoliko vaš ovrhovoditelj nije podnio osnovani prijedlog za nastavak ovrhe u ovršnom postupku, možete dati Prijedlog sudu da obustavi ovršni postupak (odnosno sud je po službenoj dužnosti dužan postupak obustaviti, iako to rijetko sam sudac čini pa ga je najbolje Prijedlogom za obustavu ovrhe podsjetiti na to pravo).
Stupanjem na snagu Ovršnog zakona (NN 112/2012) jednako pravo propisano je Člankom 369. OZ-a kojim je određeno da:
„(1) Postupci u tijeku dovršit će se po odredbama zakona koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, postupci pokrenuti prije stupanja na snagu Ovršnog zakona (»Narodne novine«, br. 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05., 121/05. i 67/08.) obustavit će se ako ovrhovoditelj u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ne podnese prijedlog na temelju kojeg se postupak može nastaviti.“
Dakle, ukoliko vaš ovrhovoditelj nije podnio prijedlog na temelju kojeg bi se postupak nastavio u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu OZ-a NN/112 iz 2012. godine SUD BI MORAO POSTUPAK OBUSTAVITI obzirom da ovrhovoditelj nije ispunio zakonske pretpostavke za nastavak ovršnog postupka, niti je ispunio uvjete propisane Zakonom za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima sukladno odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, to sukladno odredbama čl. 337. Ovršnog zakona (NN 139/2010) i ČL. 369 Ovršnog zakona (NN 112/2012).
Prijedlogu za obustavu ovrhe naslovljavate uvijek na onaj Općinski sud i suca koji je Rješenje o ovrsi i donio – te u istom svakako zatražite da Naslovni sud donese Rješenje o obustavi ovrhe temeljem odredbi čl. 337. Ovršnog zakona (NN 139/2010) ili čl. 369. Ovršnog zakona (NN 112/2012) – ovisno o tome koji je zakon bio na snazi u vrijeme kada je vaše Rješenje o ovrsi donešeno, te svakako naznačite da sud Rješenje o obustavi ovrhe uputi i FINI radi deblokade vaših računa.
Ukoliko sud donese Rješenje o obustavi ovrhe, a u Rješenju nije naznačio da FINA ima deblokirati vaše račune temeljem Rješenja o obustavi ovrhe, čak i kad je ovrha već provedena, obustavljena, ili odgođena, odnosno na neki drugi način stavljena izvan snage, računi će vam ostati i nadalje blokirani. To iz razloga jer FINA jedino postupa po sudskoj odluci.
Stoga provjerite stanje blokada vaših računa u FINI, provjerite od kada su vam ovrhe na računima i što se sa tim ovršnim postupcima događa, uzmite broj svakog od ovršnih postupaka i posjetite sud koji je Rješenja o ovrsi donio. Pregledajte ovršni spis (na to kao stranka imate pravo sami učiniti i bez odvjetnika) i provjerite je li ovrhovoditelj stavio prijedlog za nastavak ovrhe, odnosno što se u ovršnom predmetu događa. Ukoliko ovrhovoditelj nije stavio prijedlog za nastavak ovrhe u rokovima propisanim u člancima 337. Ovršnog zakona (NN 139/2010) i čl. 369 Ovršnog zakona (NN 112/2012), podnesite Prijedlog za obustavu ovrhe, pozivajući se na taj propust ovrhovoditelja, te obavezno napomenite Sudu – da Rješenje o obustavi ovrhe dostavi i FINI radi deblokade računa.
Nema komentara:
Objavi komentar