nedjelja, 25. listopada 2015.

LALOVČEVA ŠUPLJA PRIČA: Vlada i HNB rade u korist banaka, zato su gurali zakon kojeg će banke srušiti?! |

LALOVČEVA ŠUPLJA PRIČA: Vlada i HNB rade u korist banaka, zato su gurali zakon kojeg će banke srušiti?! |



Ministar financija Lalovac

LALOVČEVA ŠUPLJA PRIČA: Vlada i HNB rade u korist banaka, zato su gurali zakon kojeg će banke srušiti?!

Datum objave: 19. listopad 2015./Piše: Damir Kramarić

Alarmantna činjenica, koju je prvi objavio portal HAZUD-a u tekstu: ‘Milanović zatajio zahtjeve EU, Vlada nije ni mislila riješiti problem kredita u švicarcima!’, izazvala je veliku uznemirenost i brojne polemike među članovima Udruge Franak, odnosno među građanima koji imaju kredite u švicarskim francima.

Otkriće da su EU i Europska centralna banka godinama upozoravale Hrvatsku vladu na opasnost od promjene tečaja valuta i na moguće posljedice za građane koji su podignuli kredite uz valuznu klauzu, a da Vlada, unatoč tome, ništa nije učinila da izbjegne štetu od nagle promjene tečaja švicarskog franka, razbjesnilo je brojne građane na rubu dužničkog ropsta.
Većina, stoga, više ne vjeruje ministru Lalovcu i Milanovićevoj Vladi kada tvrde da žele pomoći dužnicima. Mnogi građani, nakon otkrića na koje je hrvatsku javnost prvi upozorio ekonomist dr. Ivan Lovrinović, strepe da ni SDP, ni HDZ ne žele istinski riješiti problem kredita u švicarcima. Boje se da je unaprijed dogovoreno kako će Ustavni sud, odmah nakon izbora, poništiti izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju kao neustavne. Tako bi banke opet pobijedile , a političke elite mogle bi tvrditi da su glasovanjem za izmjene zakona pokušale pomoći dužnicima…, ali da je, eto, Ustavni sud sve bacio u vodu!
Zbog svega navedenog, Udruga Franak prije nekoliko dana je poslala Otvoreno pismo DORH-u, Ministarstvu financija, Hrvatskom saboru, HNB-u, Europskoj komisiji i Europskoj središnjoj banci, u kojoj ih upozorava na mogućnost prevare hrvatskih dužnika te na činjenicu da će Udruga Franak u tom slučaju organizirati korisnike kredita kako bi podigli grupne tužbe za utvrđenje ništetnosti svih ugovora o kreditu s valutnom klauzulom CHF, sve na osnovu činjenice da se banke – koje su izdavale kredite u francima – nisu zaduživale u švicarskim francima! Franak, osim toga, u otorenom pismo proziva DORH zbog nedjelovanja.
”Pozivamo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske da konačno otvori ovaj predmet i pokrene postupak utvrđivanja počinjenja kaznenog djela prijevare. Tijekom rasprave u Hrvatskom saboru, više puta se ustanovilo da banke nisu imale pokriće u švicarskim francima i da su građani prevareni. Već četiri mjeseca naš predmet leži u ladici Državnog odvjetništva te nismo primili niti poziv da dostavimo dodatne dokazne materijale u skladu s našim zahtjevom u prijavi. Još jednom pozivamo DORH da konačno počne raditi svoj posao i da ozbiljno shvati mnogobrojna upozorenja koja su došla iz Hrvatskog sabora (u vezi s činjenicom da su banke izdavale kredite u francima, iako se nisu zaduživale u francima)”, stoji, između ostaloga, u otvorenom pismu Udruge Franak.
I dok iz te udruge pozivaju Državno odvjetništvo da otvori ovaj predmet, portal Index je iz HNB-a dobio nemušto pojašnjenje cijelog slučaja u kome centralna banka tvrdi da propusta HNB-a nema i da sve direktive koje su trebale biti implementirane, jesu implementirane u hrvatski pravni sustav u predviđenim rokovima…
Odgovor Hrvatske narodne banke nije objasnio, međutim, kako je moguće da HNB i Hrvatska vlada nisu načinile nikakve propuste, a da dužnici ipak nisu zaštićeni od mogućeg rizika, te su na kraju itekako oštećeni promjenom tečaja franka.
”Demantij HNB-a prava je katastrofa. Još više ih optužuje za nemar i pogodovanje bankama, a na štetu hrvatskih građana. HNB je trebao banke natjerati da naprave konverziju u kune, jer alternativna valuta – koju predlažu Europski parlament i Europska centralna banka – jest kuna, a ne euro. Godinama su EU i ECB upozoravali na nužnost upotreba domaće valute i dali su u tom smislu jasna upozorenja HNB-u i Vladi. No, umjesto da prihvate to mišljenje i da se dopusti konverzija u kune, oni franak zamjenjuju eurom?! Vlada RH tu mjeru prikazuje kao svoj uspjeh, no to može biti djelotvorno tek godinu – dvije, jer je ta je mjera neodrživa na dugi rok. To, pak, znači da je Hrvatska u problemima. Neprovođenje direktiva EU i Europske centralne banke ključ je svih problema dužnika. Pogotovo ako znamo da su krediti isplaćeni u kunama, a ne u francima. Nakon što su dužnici pročitali direktive Europskog parlamenta i Vijeća shvatili su da Hrvatska vlada nije vodila računa o dužnicima, kako su tvrdili”, ističe dr. Ivan Lovrinović, stručni suradnik Udruge Franak i glavni ekonomski ekspert ‘Mosta nezavisnih lista’.
Dodaje potom da je sada jasno da i ministar Lalovac priča šuplje priče, kada govori o zaštiti dužnika.
”Banke imaju još petnaestak dana da pošalju obračune novih rata kredita, no većina ih to još ne čini. Postoji velika sumnja da uopće neće krenuti u to. Sklon sam vjerovati da će banke tužiti državu. Nije nemoguće da će dobiti u tom sporu, što bi izazvalo pravo ludilo. No, da je država ukinula deviznu klauzulu kao neustavnu i da je kredite pretvorila u kune, tada banke ne bi mogle ništa učiniti. Iz svega je očito da u Hrvatskoj nema političke volje da se ovo pitanje istinski riješi”, upozorava dr. Lovrinović.
Procjenjuje zatim da su Vlada i HNB svo vrijeme radile u korist banaka, mada su se u Vladi zadnjih mjeseci pretvarali da sve čine u korist građana.
”Na kraju će svu štetu, nastalu zbog krivih poteza Vlade i HNB-a, platiti hrvatski porezni obveznici. Pitanje je zašto Orban ne pretvara kredite u švicarcu u kredite u eurima, kao Hrvatska vlada, već ih pretvara u u forinte? On je, za razliku od Hrvatske, poslušao direktive EU i ECB i tako zaštitio građane svoje zemlje. Hrvatska vlada i HNB, s druge strane, te upute nisu slušali, pa nisu ni zaštitili dužnike od opasnosti promjena tečaja. Mađarski primjer vrlo je indikativan i može pomoći hrvatskim građanima da shvate kako monetarni suverenitet kod nas najviše ruši sama država. RH se prva zadužuje uz deviznu klauzulu i to na domaćem bankakrskom tržištu! Hrvatska država prva, dakle, ruši kunu! Jedan od ključnih ciljeva Mosta je monetarna reforma. Njome želimo afirmirati kunu, natjerati banke da izdaju kredite u kunama te sniziti kamatne stupe. Da bi se to moglo provesti, nužno je promijeniti Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci. Na taj način bi HNB prestao biti država u državi. Cilj monetarne reforme, koju želimo provesti, je da Hrvatska narodna banka tek postane središnja banka, jer je sada najobičnija mjenjačnica”, zaključuje dr. Ivan Lovrinović, profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Nema komentara:

Objavi komentar