Ministarstvu pravosuđa prijavljen kriminal na Trgovačkom sudu | Hazud.hr

Ministarstvu pravosuđa prijavljen kriminal na Trgovačkom sudu | Hazud.hr:

Ministarstvu pravosuđa prijavljen kriminal na Trgovačkom sudu

OBJAVIO: NADA LANDEKA | DATUM OBJAVE: 06/09/2016 | LEAVE A RESPONSE

Trgovački sud u Zagrebu gotovo tri godine nije dostavio tužbu na odgovor tuženicima u sporu vrijednom 95 milijuna eura

Nada Nekić Plevko, predsjednica Trgovačkog suda u Zagrebu i Biserka Pavičić, sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu prijavljene su Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske i Državnom sudbenom vijeću radi višegodišnjeg nezakonitog i nepravilnog rada u predmetu sudskog spora radi naknade štete koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Zagrebu.

Radi se o sudskom sporu grupacije Fantasyland iz Samobora protiv ruskog državnog fonda INTERNATIONAL FUND APPLIED i RUSHOR MENAGAMENT d.o.o. u iznosu većem od 95 milijuna EUR-a, a po kojem predmetu Trgovački sud u Zagrebu nije dostavio tužbu na odgovor tuženiku više od 33 mjeseca od dana podnošenja tužbe.

U istom razdoblju od 2013.g. – 2016.g.,  sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu Biserka Pavičić i predsjednica Trgovačkog suda Nada Nekić Plevko počinile su brojne protupravnosti i nepravilnosti koje su onemogućile grupaciju Fantasyland u zaštiti svojih prava i interesa te im je time prouzročena šteta zbog čega je grupacija Fantasyland još 2015.g. uputila prijavu Ministarstvu pravosuđa i Državnom sudbenom vijeću te zatražila provođenje inspekcijskog nadzora nad radom Trgovačkog suda u Zagrebu.

Prijave grupacije Fantasyland iz 2015.g. upućene su bivšem ministru pravosuđa Orsatu Miljaniću, međutim, ministar pravosuđa Orsat Miljanić nije proveo inspekcijski nadzor, već je svojim nečinjenjem pokušao zaštitio prijavljeni kriminal na Trgovačkom sudu u Zagrebu što će u konačnici najvjerojatnije rezultirati novim tužbama protiv države koja je sukladno čl. 105 Zakona o sudovima odgovorna za svu nastalu štetu prouzročenu nezakonitim i nepravilnim radom sudaca.

Prema pisanju Večernjeg lista Orsat Miljenić je neposredno prije nego što je postao ministar kao odvjetnik potpisao unosan ugovor s HPB-om da ih zastupa u petini svih njihovih ovršnih predmeta, a nakon čega je Orsat Miljenić odvjetnički ured sa svim ugovorima prepustio odvjetnici Vesni Alaburić. Bivši ministar pravosuđa  Orsat Miljenić oglušio se provesti inspekcijski nadzor ne samo u ovom predmetu, već i po drugim prijavama podnijetim protiv sudaca Trgovačkog suda u Zagrebu.  Naime, Ministarstvu pravosuđa su 2015.g. prijavljene nezakonitosti i nepravilnosti u radu sutkinje Maje Hilje koja je vodila jedan predmet u kojem je jedna od stranaka u postupku i Hrvatska poštanska banka d.d., a od strane Ministarstva pravosuđa do današnjeg dana nije proveden inspekcijski nadzor unatoč nespornom kršenju zakona od strane prijavljene sutkinje Trgovačkog suda u Zagrebu, gđe Maje Hilje. Ovakvi slučajevi u kojima odvjetničko društvo  ministra pravosuđa zastupa državnu banku pred sudovima ne predstavlja samo sukob interesa, već i manipulaciju koja je i zakonom kažnjiva, a takve zakone koji im  omogućuju isisavanje novca iz državnog proračuna i tvrtki u vlasništvu države izrađeni su upravo po mjeri korumpirane politike.

Ništa čudno u državi Hrvatskoj. Čedo Orsatu unosan posao sa državnom bankom, Orsat Čedi Maletiću zaštitu na sudu, inspekcijski nadzori protiv sudaca stoje zaključani u ladicama Ministarstva pravosuđa, a suci u svom kriminalu zaštićeni od strane bivšeg ministra pravosuđa Orsata Miljenića.

Klasična višestruka kompenzacija na hrvatski način, sa državnim novcem i resursima pod kontrolom korumpirane politike. A ovo je tek jedan u nizu primjera zlouporabe sustava u našem političkom i gospodarskom korumpiranom sustavu koji je prilagođen upravo za uhljebe u državnim tvrtkama i institucijama u posljednjih dvadesetak godina, te odabrane i sveprisutne poduzetnike koje protežira korumpirana politika. Stoga, i ne čudi ponašanje bivšeg ministra pravosuđa koji zapošljava svoje kadrove preko veze, kao što je to bio slučaj prošle godine kada su ga kamere razotkrile u pokušaju instaliranja svojih kadrova u Ministarstvu pravosuđa što u prosječno uređenoj pravnoj državi, kakva još uvijek nismo, podrazumijeva trenutno davanje ostavke, osobito kada se radi o resoru pravosuđe.

Postupanje Orsata Miljenića koji je pokušao zaštititi prijavljeni kriminal na Trgovačkom sudu u Zagrebu i ne čudi obzirom na činjenicu da odvjetničko društvo bivšeg ministra pravosuđa Orsata Miljenića zastupa velik broj stranaka pred Trgovačkim sudom u Zagrebu  i Općinskim građanskim sudom u Zagrebu što ukazuje na opravdanu sumnju u spregu bivšeg ministra sa pojedinim sucima i predsjednicima sudova. Bili bi zanimljivo vidjeti koliko su iznosili prihodi odvjetničkog društva bivšeg ministra prije preuzimanja dužnosti, a koliko su se multiplicirali u posljednjih pet godina kada je ušao u krug visoke i trenutno zaštićene političke elite.

A Vi građani Lijepe naše samo izađite na izbore i slobodno glasujte. Pogriješiti ne možete, jer njima odgovara i lijevo i desno, a može i centar. Ionako su svi oni već odavno jedna velika koalicija sa zajedničkim interesom.

A taj interes nije Hrvatska, niti ste to vi.

Maja Grubišin, zaposlena je kao pomoćnica ministra u Ministarstvu pravosuđa, Uprava za organizaciju pravosuđa, te kao takva nadležna za provođenje inspekcijskih nadzora. Na to mjesto imenovana je dolaskom Ante Šprlje na čelno mjesto u Ministarstvu pravosuđa, a u predizbornoj kampanji ova članica stranke Pametno, koja je već u Ministarstvu pravosuđa radila na organizacijskim procesima, govorila je o problemu što ga taj segment pravosuđa predstavlja.

Tijekom predizborne kampanje isticala je kako je reformu pravosuđa ‘majka svih reformi’ u zemlji trenutačno, navodeći :”Danas imamo iznimno dugotrajne sudske postupke, dupliraju nam se predmeti na sudovima, imamo neopravdane troškove odvjetničke usluge, sudovi su sa strankama i drugim tijelima tromi u komunikaciji”, nabrajala je tijekom predizborne kampanje. I tada je već radila kao ekspert za reforme pravosuđa u zemljama pristupnicama EU. Prema njezinom mišljenju hrvatski sustav imenovanja sudaca i državnih odvjetnika potrebno je što prije revidirati. Nakon stručne analize i zaključaka, potrebno je kvalitetnije rasporediti ljude. Postavlja se pitanje, gospođo Maja, pa gdje je zapelo?

Državno sudbeno vijeće je u prosincu 2015., a potom i u veljači 2016., zatražilo Ministarstvo pravosuđa provođenje inspekcijskog nadzora radi nezakonitog i nepravilnog rada Trgovačkog suda u Zagrebu, no do današnjeg dana još uvijek nema informacija je li Ministarstvo pravosuđa izvršilo nadzor, te ukoliko jeste – što je nadzorom utvrđeno. Hrvatski sabor i Ured predsjednice Republike Hrvatske u više su navrata zatražili očitovanje ministra Orsata Miljanića o prijavljenim nezakonitostima i nepravilnostima u radu Trgovačkog suda u Zagrebu, no bez uspjeha.

U opsežnoj prijavi grupacije Fantasyland, koju u cijelosti objavljujemo, između ostalog stoji:

“U uređenom pravnom i demokratskom sustavu je nedopustivo da se tužba radi naknade štete više od tri godine nalazi u fazi održavanja pripremnog ročišta, i to s posebno otegotnom okolnosti da tužba još uvijek nije dostavljena tuženicima na odgovor što predstavlja ne samo kršenje zakona i propisa od strane pravosudnih tijela Republike Hrvatske i činjenje štete tužiteljima koju u konačnici snosi Republika Hrvatska, već i narušavanje pravne sigurnosti i temeljnih prava zajamčenih Ustavom RH i Europskom konvencijom što ima dalekosežne posljedice po pravni i demokratski sustav RH, te navedeno predstavlja i pitanje nacionalne sigurnosti.

Radi protupravnosti i nepravilnosti u radu Trgovačkog suda u Zagrebu i Ministarstva pravosuđa RH, Uprava za europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju, tužba Fantazija projekt i dr. radi naknade štete od 18.09.2013.. još uvijek nije dostavljena na odgovor tuženicima INTERNATIONAL FUND APPLIED RESEARCH – DUBNA i RUSHOR MANAGEMENT d.o.o. slijedom čega je u proteklom razdoblju od 32 (trideset i dva) mjeseca prouzročena znatna materijalna šteta I-V tužiteljima i njihovim vjerovnicima, te imateljima poslovnih udjela I-V tužitelja, a za koju nastalu štetu su odgovorni Trgovački sud u Zagrebu i Ministarstvo pravosuđa RH, Uprava za europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju te Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske kojem je 5. svibnja 2015. upućen zahtjev I-V tužitelja za provođenjem inspekcijskog nadzora nad radom Trgovačkog suda u Zagrebu.

Zahtjev je podnesen radi otklanjanja nezakonitosti i nepravilnosti u radu Suda te u cilju sprečavanja nastanka daljnje štete koju u konačnici snosi Republika Hrvatska sukladno čl. 105  Zakona o sudovima (N.N. 28/13, 33/15).

Naime, prijavitelji/tužitelji Fantazija projekt i dr. su dana 05.05.2015. Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske dostavili zahtjev za provođenjem inspekcijskog nadzora nad radom Trgovačkog suda u Zagrebu u pravnoj stvari Tužitelja Fantazija projekt i dr. protiv INTERNATIONAL FUND APPLIED RESEARCH – DUBNA i RUSHOR MANAGEMENT d.o.o.(spis broj: P-2693/13), te su u predmetnom zahtjevu navedene konkretne protupravnosti i nepravilnosti u radu Trgovačkog suda u Zagrebu u ovom predmetu uz cjelovito priloženu dokaznu dokumentaciju.

Također, prijavitelji/tužitelji Fantazija projekt i dr. su Ministarstvo pravosuđa RH konstantno i pravovremeno u razdoblju 2015.g. – 2016.g. izvještavali i o daljnjim protupravnostima i nepravilnostima u radu Trgovačkog suda u Zagrebu sa cjelovitom dokaznom dokumentacijom, a koje protupravnosti i nepravilnosti su prouzročile štetu tužiteljima koji su onemogućeni u zaštiti prava i interesa zbog nedostavljanja tužbe na odgovor tuženicima sada već više od 32 mjeseca od dana kada je tužba podnijeta Trgovačkom sudu u Zagrebu.

Nadalje, prijavitelji/tužitelji Fantazija projekt i dr. su o nezakonitostima i nepravilnostima u radu Trgovačkog suda u Zagrebu izvijestili i Državno sudbeno vijeće koje je temeljem prijave i cjelokupno dostavljene dokazne dokumentacije zatražilo od Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske provođenje izvanrednog inspekcijskog nadzora nad radom Trgovačkog suda u Zagrebu u predmetu br. P-2693/13.

Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske još uvijek nije postupilo niti po zahtjevu prijavitelja Fantazija projekt i dr. od 05.05.2015. za provođenje inspekcijskog nadzora, niti po nalogu Državnog sudbenog vijeća od 21.12.2015, te se nije očitovalo o prijavljenim nezakonitostima i nepravilnostima u radu Trgovačkog suda u Zagrebu, već je svojim nepostupanjem zaštitilo neodgovoran, nesavjestan, protupravan i nepravilan rad prijavljenih odgovornih osoba čime je narušena pravna sigurnost prijavitelja/tužitelja i temeljna prava propisana zakonom i zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda”.

“Sukladno zakonu, štetu nastalu radi protupravnosti i nepravilnosti u radu Suda snosi Republika Hrvatska bez obzira je li ista posljedica protupravnog i nepravilnog rada Suda uzrokovana nestručnošću, neznanjem, neodgovornosti i nesavjesnim radom ili pak svjesnim protupravnim postupanjem i nepravilnim radom Suda.

Također, u ovom predmetu odgovornost za nastalu štetu snosi i Ured predsjednice Trgovačkog suda u Zagrebu koji je o svim protupravnostima i nepravilnostima u više navrata pisanim putem izviješten, ali od strane odgovornih osoba nisu poduzete odgovarajuće mjere kako bi se protupravnosti i nepravilnosti u radu suda otklonile što je za posljedicu imalo daljnje činjenje štete I-V tužiteljima kojima je zbog takvog postupanja Suda onemogućena zaštita prava i interesa, te prouzročena znatna materijalna šteta.

Uvidom u spis i pomoćne omote spisa Trgovačkog suda u Zagrebu izvršenim od strane opunomoćenog odvjetničkog društva Matić, Šooš Maceljski, Mandić, Stanić&Partneri d.o.o. utvrđeno je kako se  ovjereni prijevodi tužbi s prilogom na ruski jezik nalaze u pomoćnim omotima spisa, te da isti od strane Trgovačkog suda u Zagrebu nisu niti dostavljeni Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske, Uprava za europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju, slijedom čega tužba I-V tužitelja niti nakon proteka roka od 25 (dvadesetpet) mjeseci još uvijek nije bila dostavljena Ministarstvu pravosuđa Ruske Federacije zbog čega nije mogla biti uručena na odgovor tuženicima INTERNATIONAL FUND APPLIED RESEARCH – DUBNA I RUSHOR MANAGEMENT d.o.o.

Sasvim je sigurno da tuženici INTERNATIONAL FUND APPLIED RESEARCH – DUBNA i RUSHOR MANAGEMENT d.o.o. neće pristati platiti troškove kamata i zateznih kamate, te ostalih troškova  prouzročenih nezakonitim i nepravilnim radom Trgovačkog suda u Zagrebu i odgovornih osoba u Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske koji su odgovorni što tužba radi naknade štete više od 37 (tridesetsedam) mjeseci nije dostavljena tuženicima na odgovor, a koji troškovi i kamate su obzirom na VPS 95.124.612,67 eura već sada izraženi u više stotina milijuna kuna, te je šteta I – V tužiteljima i imateljima poslovnih udjela prouzročena i po više različitih osnova kroz čitavo razdoblje nemogućnosti ostvarivanja i zaštite zakonom propisanih i Ustavom Republike Hrvatske, te Europskom konvencijom zajamčenih prava. Na održanom ročištu Trgovačkog suda u Zagrebu dana 24.svibnja 2016.g. I – IV tužitelji su putem opunomoćenika predložili donošenje presude zbog ogluhe, a u protivnom predložili da trošak održanog ročišta padne na teret budžetskih sredstava suda i to u iznosu od 100.000,00 kuna plus PDV, a o čemu Trgovački sud u Zagrebu još uvijek nije odlučio”.

Iz prethodno navedenih dijelova opsežne prijave upućene Ministarstvu pravosuđa na više desetaka stranica proizlazi kako Trgovački sud u Zagrebu gotovo tri godine nije dostavio tužbu na odgovor tuženicima u sporu vrijednom 95 milijuna eura.

U te tri godine nepostupanja Trgovačkog suda nagomilane su kamate, odvjetnički i drugi troškovi od više stotina milijuna kuna. Ostaje pitanje tko će platiti sve te nagomilane troškove ukoliko se ustanovi da se radi o propustima ili protupravnostima pojedinaca na Trgovačkom sudu u Zagrebu ili u Ministarstvu pravosuđa preko kojeg se šalje dostava pismena u inozemstvo? Plaća  li to država, oni koji su postupali nesavjesno i izvan zakonskih okvira i propisanih procedura ili je to uobičajena sudska praksa koju imaju i druge članice Europske unije?

Mnogo pitanja za ministra pravosuđa Antu Šprlju koji je u posljednjim javnim istupima izrazio zadovoljstvo što ipak nije cijeli pravosudni sustav korumpiran. Iako je skromnost vrlina koju treba poštivati, nije joj mjesto iskazivati ju u trenutno ne baš ustrojenom i samo djelomično korumpiranom hrvatskom pravosudnom sustava, kako to kaže novi ministar ministar Šprlje, prenosi maxportal.

Izvor: maxportal

OBUSTAVA OVRHE TEMELJEM ODREDBI ČL. 338. OVRŠNOG ZAKONA (139/10) i ČL. 369 OZ-a (112/2012) | Hazud.hr

OBUSTAVA OVRHE TEMELJEM ODREDBI ČL. 338. OVRŠNOG ZAKONA (139/10) i ČL. 369 OZ-a (112/2012) | Hazud.hr:

OBUSTAVA OVRHE TEMELJEM ODREDBI ČL. 338. OVRŠNOG ZAKONA (139/10) i ČL. 369 OZ-a (112/2012)

OBJAVIO: NADA LANDEKA | DATUM OBJAVE: 06/08/2016 | LEAVE A RESPONSE

Autor: Nada Landeka

Je li u ovršnom postupku baš sve beznadno, ili postoje neka rješenja koja ovršenici mogu primijeniti, a u koja možda nisu upućeni? Ovršni zakon jest grub i nemilosrdan, skloniji ovrhovoditelju nego li ovršeniku, međutim, u njemu ima i odredbi kojima ovršenik može spriječiti neke nepoželjne učinke ovrhe i pomoći si, međutim, mora temeljem tih zakonskih odredbi poduzeti određene radnje kako bi ovrha bila obustavljena. Što  ovršenik može učiniti i na što se treba pozvati?

Brojni očajni ovršeni građani RH pokušavaju pronaći izlaz iz situacije u kojoj se nalaze. S blokiranim računima i onemogućavanjem normalnog i dostojanstvenog  života, to je iznimno teško.

Velik broj naših čitatelja često postavlja pitanja  oko zastarnih rokova, kada i kako nastupa zastara na pojedine obveze, o čemu sam već pisala u tekstuhttp://www.hazud.hr/kada-i-kako-nastupaju-zastare-na-ovrhu/ objavljenom na portalu www.hazud.hr. Člankom 225. Zakona o obveznim odnosima propisano je da sve tražbine zastarijevaju za pet godina ako zakonom nije određen neki drugi rok zastare.  Tražbine zastarijevaju za pet godina ako zakonom nije određen neki drugi rok zastare. Međutim, ti zastarni rokovi odnose se na postupke koji se tek trebaju  započeti.

Za sve pravomoćne ovršne isprave (pravomoćna sudska presuda ili pravomoćno sudsko rješenje, pravomoćno rješenje o ovrsi, bjanko zadužnica, mjenično očitovanje, ovršna sudska nagodba ili neka druga ovršna sudska odluka) zastarni rok je deset godina.

U sudskim, parničnim i ovršnim postupcima naročito morate paziti na rokove. UPAMTITE, UVIJEK IMATE PRAVO NA ŽALBU, ČAK I AKO RJEŠENJE NISTE PRIMILI.

Zastara prava na naplatu potraživanja vjerovnika čija je tražbina osigurana zalogom ili hipotekom

Člankom  222. ZOO propisano je kad protekne vrijeme zastare, vjerovnik čija je tražbina osigurana zalogom ili hipotekom može se namiriti samo iz založene stvari,  ako je drži u rukama (ako o tome ima pravomoćnu ispravu kojoj je zastarni rok 10 godina) ili ako je njegovo pravo upisano u javnoj knjizi.

(2) Međutim, zastarjela tražbina kamata i drugih povremenih davanja ne može se namiriti ni iz opterećene stvari.

Povremene tražbine zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja

(1)Tražbine povremenih davanja koja dospijevaju godišnje ili u kraćim razdobljima, pa bilo da se radi o sporednim povremenim tražbinama, kao što je tražbina kamata, bilo da se radi o takvim povremenim tražbinama u kojima se iscrpljuje samo pravo, kao što je tražbina uzdržavanja, zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakoga pojedinog davanja.

(2) Isto vrijedi za anuitete kojima se u jednakim unaprijed određenim povremenim iznosima otplaćuju glavnica i kamate, ali ne vrijedi za otplate u obrocima i druga djelomična ispunjenja

Nastupa li zastara na potraživanja osigurana hipotekom?

Međusobne tražbine iz ugovora o prometu roba i usluga

Člankom 228. st. 1.  ZOO-a propisano je da međusobne tražbine iz ugovora o prometu robe i usluga te tražbine naknade za izdatke učinjene u vezi s tim ugovorima zastarijevaju za tri godine.

Tražbina zakupnine i najamnine, bilo da je određeno da se plaća povremeno, bilo u jednom ukupnom iznosu, zastarijeva za tri godine. (Čl. 229. ZOO-a).

Potraživanja za naknadu štete zastarijevaju u roku od pet godina od kad je šteta nastala

(1) Tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila.  (2) U svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za pet godina otkad je šteta nastala. (čl. 230 ZOO-a).

Zastara poreznih obveza

Porezne obveze zastarijevaju za šest godina od dana kad je donešeno Porezno rješenje.  To znači, da u slučaju ako se kroz šest godina ništa nije događalo, niste podmirili dug unatoč pravomoćnom ovršnom rješenju Porezne uprave, njihovo pravo na naplatu zastarijeva za šest godina. U slučaju da porezna obveza nije utvrđena, odnosno da nije proveden porezni nadzor, pravo na utvrđenje porezne obveze nadzorom kod poreznog obveznika zastarijeva kroz tri godine računajući od kraja godine kada je ta porezna obveza nastala.  U slučaju ako je nastupila zastara morate se pismeno obratiti Poreznoj upravi sa zahtjevom za otpis potraživanja koja su zastarjela.

Jednogodišnji rok zastare

(1) Zastarijevaju za jednu godinu: 1) tražbina naknade za isporučenu električnu i toplinsku energiju, plin, vodu, za dimnjačarske usluge i za održavanje čistoće, kad je isporuka, odnosno usluga obavljena za potrebe kućanstva, 2) tražbina radiopostaje i radiotelevizijske postaje za uporabu radioprijamnika i televizijskog prijamnika, 3) tražbina pošte, telegrafa i telefona za uporabu telefona i poštanskih pretinaca te druge njihove tražbine koje se naplaćuju u tromjesečnim ili kraćim rokovima, 4) tražbina pretplate na povremene tiskovine, računajući od isteka vremena za koje je tiskovina naručena.

Blokirane građane najčešće bune ovi rokovi propisani zakonom, obzirom da često misle da se radi o zastari, a računi su im i nadalje blokirani.

Zašto je tako, što učiniti, kada se pozvati na zastaru, a kada na prava propisana Ovršnim zakonom?

Zastarni rokovi primjenjuju se prije nego li je Rješenje o ovrsi pravomoćno, dakle, u žalbenom postupku. Ukoliko vam je stigao Prijedog za ovrhu na koji je udaren pečat Rješenja o ovrsi javnog bilježnika ili suda, na isti imate pravo žalbe u roku od 8 dana. Ukoliko Rješenje niste dobili a račun vam je od strane FINE blokiran, tada morate otići u FINU i zatražiti presliku Rješenja na temelju kojeg ste blokirani. U svim slučajevima IMATE PRAVO NA ŽALBU U ROKU 8 DANA.

U žalbi možete isticati sve žalbene razloge i pozivati se na činjenicu da je nastupila zastara potraživanja, da niste dobili opomene od vjerovnika, da vas nije pozvao na plaćanja prije pokretanja ovršnog postupka, da niste dobili rješenje (neuredna dostava), da je dug podmiren, da je dug bitno manji nego li je označeno u prijedlogu za ovrhu, itd. i za sve navedeno priložiti dokaze koje posjedujete.  U žalbi tražite da se Rješenje o ovrsi ukine u cijelosti iz svih žalbenih razloga, i uvijek tražite da se  Rješenjem obavijesti i FINA.  Nakon što sud ili javni bilježnik dobije vašu žalbu postupak prelazi u parnicu i u sudskom postupku dokazujete svoje pravo na koje ste se pozvali u žalbi.

Bez podnošenja žalbe, ili u slučajevima kada je žalba odbijena Rješenje o ovrsi postaje pravomoćno, a tada su zastarni rokovi 10 godina od dana pravomoćnosti Rješenja o ovrsi.

Na temelju pravomoćnih presuda u kojima je odlučeno o nekom pravu između stranaka, stranka koja je uspjela u parnici ima pravo na temelju te presude pokrenuti ovršni postupak. I u tom slučaju zastara je 10 godina od dana pravomoćnosti presude.

Što ovršenik može učiniti ako je ovršni postupak u tijeku, račun je blokiran i zastare nema?

Ovršenici, tj. blokirani građani moraju znati da se parnični, ovršni i kazneni postupci vode po onim propisima/zakonima koji su bili na snazi u vrijeme pokretanja nekog postupka. Znači ako je vaš ovršni postupak krenuo npr. 2001 godine primjenjuje se  Ovršni zakon NN 057/1996, odnosno primjenjuje se  onaj Ovršni zakon (»Narodne novine«, br. 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05., 121/05. i 67/08.,  139/2010, 112/2012, 25/13, 95/14)  koji je bio na snazi u trenutku pokretanja neke ovrhe. Kad je koji zakon bio na snazi i koje su promjene nastale možete pronaći  na stranici Središnji katalog službenih dokumenata RH.  U tražilicu ukucajte naziv zakona koji tražite i izlistati će vam Zakon i izmjene i dopune toga zakona, kao i vrijeme u kojem su te promjene nastale. Tako ćete saznati koji je zakon za vaš slučaj primjenjiv.

Obustava ovrha po čl. 338. OZ-a  iz 2010 godine odnosno po čl. 369. novog Ovršnog zakona

Stupanjem na snagu novijeg Ovršnog zakona određeni su i uvjeti pod kojima se nastavlja ovrha koja je u tijeku. Tako je Ovršnim zakonom (NN 139/2010)  čl. 338. propisano da je ovrhovoditelj dužan u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu toga zakona podnijeti osnovani prijedlog na temelju kojeg se postupak može nastaviti – odnosno  „Postupci koji su u tijeku, a pokrenuti su prije stupanja na snagu Ovršnog zakona (»Narodne novine«, br. 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05., 121/05. i 67/08.) obustavit će se u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu tog Zakona ako ovrhovoditelj ne podnese osnovani prijedlog na temelju kojeg se postupak može nastaviti.“

Ukoliko vaš ovrhovoditelj nije podnio osnovani prijedlog za nastavak ovrhe u ovršnom postupku, možete dati Prijedlog sudu da obustavi ovršni  postupak (odnosno sud je po službenoj dužnosti dužan postupak obustaviti, iako to rijetko  sam sudac čini pa ga je najbolje Prijedlogom za obustavu ovrhe podsjetiti na to pravo).

Stupanjem na snagu Ovršnog zakona  (NN 112/2012)  jednako pravo propisano je Člankom  369. OZ-a kojim je određeno  da:

„(1) Postupci u tijeku dovršit će se po odredbama zakona koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, postupci pokrenuti prije stupanja na snagu Ovršnog zakona (»Narodne novine«, br. 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05., 121/05. i 67/08.) obustavit će se ako ovrhovoditelj u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ne podnese prijedlog na temelju kojeg se postupak može nastaviti.“

Dakle, ukoliko vaš ovrhovoditelj nije podnio prijedlog na temelju kojeg bi se postupak nastavio u roku od tri mjeseca od  dana stupanja na snagu OZ-a  NN/112 iz 2012. godine SUD BI MORAO POSTUPAK OBUSTAVITI obzirom da ovrhovoditelj nije ispunio zakonske pretpostavke za nastavak ovršnog postupka, niti je ispunio uvjete propisane Zakonom za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima sukladno odredbama  Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, to sukladno odredbama čl. 337. Ovršnog zakona (NN 139/2010) i ČL. 369 Ovršnog zakona (NN 112/2012).

Prijedlogu za obustavu ovrhe naslovljavate uvijek na onaj Općinski sud i suca koji je Rješenje o ovrsi i donio –  te u istom svakako zatražite da Naslovni  sud donese Rješenje o obustavi ovrhe temeljem odredbi čl. 337. Ovršnog zakona (NN 139/2010)   ili čl. 369. Ovršnog zakona (NN 112/2012) – ovisno o tome koji je zakon bio na snazi u vrijeme kada je vaše Rješenje o ovrsi donešeno, te svakako naznačite da sud Rješenje o obustavi ovrhe  uputi i FINI radi deblokade vaših računa.

Ukoliko sud donese Rješenje o obustavi ovrhe, a u Rješenju nije naznačio da FINA ima deblokirati vaše račune temeljem Rješenja o obustavi ovrhe, čak i kad je ovrha već provedena, obustavljena, ili odgođena, odnosno na neki drugi način stavljena izvan snage, računi će vam ostati i nadalje blokirani. To iz razloga jer FINA jedino postupa po sudskoj odluci.

Stoga provjerite stanje blokada vaših računa u FINI, provjerite od kada su vam ovrhe na računima i što se sa tim ovršnim postupcima događa, uzmite broj svakog od ovršnih  postupaka i posjetite sud koji je Rješenja o ovrsi donio.  Pregledajte ovršni spis (na to kao stranka imate pravo sami učiniti i bez odvjetnika)  i provjerite je li ovrhovoditelj stavio prijedlog za nastavak ovrhe, odnosno što se u ovršnom predmetu događa. Ukoliko ovrhovoditelj nije stavio prijedlog za nastavak ovrhe u rokovima propisanim u člancima 337. Ovršnog zakona (NN 139/2010) i čl. 369 Ovršnog zakona (NN 112/2012),  podnesite Prijedlog za obustavu ovrhe, pozivajući se na taj propust ovrhovoditelja, te obavezno napomenite Sudu – da Rješenje o obustavi ovrhe dostavi i FINI radi deblokade računa. 

OBUSTAVA OVRHE TEMELJEM ODREDBI ČL. 338. OVRŠNOG ZAKONA (139/10) i ČL. 369 OZ-a (112/2012) | Hazud.hr

OBUSTAVA OVRHE TEMELJEM ODREDBI ČL. 338. OVRŠNOG ZAKONA (139/10) i ČL. 369 OZ-a (112/2012) | Hazud.hr:

OBUSTAVA OVRHE TEMELJEM ODREDBI ČL. 338. OVRŠNOG ZAKONA (139/10) i ČL. 369 OZ-a (112/2012)

OBJAVIO: NADA LANDEKA | DATUM OBJAVE: 06/08/2016 | LEAVE A RESPONSE

Autor: Nada Landeka

Je li u ovršnom postupku baš sve beznadno, ili postoje neka rješenja koja ovršenici mogu primijeniti, a u koja možda nisu upućeni? Ovršni zakon jest grub i nemilosrdan, skloniji ovrhovoditelju nego li ovršeniku, međutim, u njemu ima i odredbi kojima ovršenik može spriječiti neke nepoželjne učinke ovrhe i pomoći si, međutim, mora temeljem tih zakonskih odredbi poduzeti određene radnje kako bi ovrha bila obustavljena. Što  ovršenik može učiniti i na što se treba pozvati?

Brojni očajni ovršeni građani RH pokušavaju pronaći izlaz iz situacije u kojoj se nalaze. S blokiranim računima i onemogućavanjem normalnog i dostojanstvenog  života, to je iznimno teško.

Velik broj naših čitatelja često postavlja pitanja  oko zastarnih rokova, kada i kako nastupa zastara na pojedine obveze, o čemu sam već pisala u tekstuhttp://www.hazud.hr/kada-i-kako-nastupaju-zastare-na-ovrhu/ objavljenom na portalu www.hazud.hr. Člankom 225. Zakona o obveznim odnosima propisano je da sve tražbine zastarijevaju za pet godina ako zakonom nije određen neki drugi rok zastare.  Tražbine zastarijevaju za pet godina ako zakonom nije određen neki drugi rok zastare. Međutim, ti zastarni rokovi odnose se na postupke koji se tek trebaju  započeti.

Za sve pravomoćne ovršne isprave (pravomoćna sudska presuda ili pravomoćno sudsko rješenje, pravomoćno rješenje o ovrsi, bjanko zadužnica, mjenično očitovanje, ovršna sudska nagodba ili neka druga ovršna sudska odluka) zastarni rok je deset godina.

U sudskim, parničnim i ovršnim postupcima naročito morate paziti na rokove. UPAMTITE, UVIJEK IMATE PRAVO NA ŽALBU, ČAK I AKO RJEŠENJE NISTE PRIMILI.

Zastara prava na naplatu potraživanja vjerovnika čija je tražbina osigurana zalogom ili hipotekom

Člankom  222. ZOO propisano je kad protekne vrijeme zastare, vjerovnik čija je tražbina osigurana zalogom ili hipotekom može se namiriti samo iz založene stvari,  ako je drži u rukama (ako o tome ima pravomoćnu ispravu kojoj je zastarni rok 10 godina) ili ako je njegovo pravo upisano u javnoj knjizi.

(2) Međutim, zastarjela tražbina kamata i drugih povremenih davanja ne može se namiriti ni iz opterećene stvari.

Povremene tražbine zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja

(1)Tražbine povremenih davanja koja dospijevaju godišnje ili u kraćim razdobljima, pa bilo da se radi o sporednim povremenim tražbinama, kao što je tražbina kamata, bilo da se radi o takvim povremenim tražbinama u kojima se iscrpljuje samo pravo, kao što je tražbina uzdržavanja, zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakoga pojedinog davanja.

(2) Isto vrijedi za anuitete kojima se u jednakim unaprijed određenim povremenim iznosima otplaćuju glavnica i kamate, ali ne vrijedi za otplate u obrocima i druga djelomična ispunjenja

Nastupa li zastara na potraživanja osigurana hipotekom?

Međusobne tražbine iz ugovora o prometu roba i usluga

Člankom 228. st. 1.  ZOO-a propisano je da međusobne tražbine iz ugovora o prometu robe i usluga te tražbine naknade za izdatke učinjene u vezi s tim ugovorima zastarijevaju za tri godine.

Tražbina zakupnine i najamnine, bilo da je određeno da se plaća povremeno, bilo u jednom ukupnom iznosu, zastarijeva za tri godine. (Čl. 229. ZOO-a).

Potraživanja za naknadu štete zastarijevaju u roku od pet godina od kad je šteta nastala

(1) Tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila.  (2) U svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za pet godina otkad je šteta nastala. (čl. 230 ZOO-a).

Zastara poreznih obveza

Porezne obveze zastarijevaju za šest godina od dana kad je donešeno Porezno rješenje.  To znači, da u slučaju ako se kroz šest godina ništa nije događalo, niste podmirili dug unatoč pravomoćnom ovršnom rješenju Porezne uprave, njihovo pravo na naplatu zastarijeva za šest godina. U slučaju da porezna obveza nije utvrđena, odnosno da nije proveden porezni nadzor, pravo na utvrđenje porezne obveze nadzorom kod poreznog obveznika zastarijeva kroz tri godine računajući od kraja godine kada je ta porezna obveza nastala.  U slučaju ako je nastupila zastara morate se pismeno obratiti Poreznoj upravi sa zahtjevom za otpis potraživanja koja su zastarjela.

Jednogodišnji rok zastare

(1) Zastarijevaju za jednu godinu: 1) tražbina naknade za isporučenu električnu i toplinsku energiju, plin, vodu, za dimnjačarske usluge i za održavanje čistoće, kad je isporuka, odnosno usluga obavljena za potrebe kućanstva, 2) tražbina radiopostaje i radiotelevizijske postaje za uporabu radioprijamnika i televizijskog prijamnika, 3) tražbina pošte, telegrafa i telefona za uporabu telefona i poštanskih pretinaca te druge njihove tražbine koje se naplaćuju u tromjesečnim ili kraćim rokovima, 4) tražbina pretplate na povremene tiskovine, računajući od isteka vremena za koje je tiskovina naručena.

Blokirane građane najčešće bune ovi rokovi propisani zakonom, obzirom da često misle da se radi o zastari, a računi su im i nadalje blokirani.

Zašto je tako, što učiniti, kada se pozvati na zastaru, a kada na prava propisana Ovršnim zakonom?

Zastarni rokovi primjenjuju se prije nego li je Rješenje o ovrsi pravomoćno, dakle, u žalbenom postupku. Ukoliko vam je stigao Prijedog za ovrhu na koji je udaren pečat Rješenja o ovrsi javnog bilježnika ili suda, na isti imate pravo žalbe u roku od 8 dana. Ukoliko Rješenje niste dobili a račun vam je od strane FINE blokiran, tada morate otići u FINU i zatražiti presliku Rješenja na temelju kojeg ste blokirani. U svim slučajevima IMATE PRAVO NA ŽALBU U ROKU 8 DANA.

U žalbi možete isticati sve žalbene razloge i pozivati se na činjenicu da je nastupila zastara potraživanja, da niste dobili opomene od vjerovnika, da vas nije pozvao na plaćanja prije pokretanja ovršnog postupka, da niste dobili rješenje (neuredna dostava), da je dug podmiren, da je dug bitno manji nego li je označeno u prijedlogu za ovrhu, itd. i za sve navedeno priložiti dokaze koje posjedujete.  U žalbi tražite da se Rješenje o ovrsi ukine u cijelosti iz svih žalbenih razloga, i uvijek tražite da se  Rješenjem obavijesti i FINA.  Nakon što sud ili javni bilježnik dobije vašu žalbu postupak prelazi u parnicu i u sudskom postupku dokazujete svoje pravo na koje ste se pozvali u žalbi.

Bez podnošenja žalbe, ili u slučajevima kada je žalba odbijena Rješenje o ovrsi postaje pravomoćno, a tada su zastarni rokovi 10 godina od dana pravomoćnosti Rješenja o ovrsi.

Na temelju pravomoćnih presuda u kojima je odlučeno o nekom pravu između stranaka, stranka koja je uspjela u parnici ima pravo na temelju te presude pokrenuti ovršni postupak. I u tom slučaju zastara je 10 godina od dana pravomoćnosti presude.

Što ovršenik može učiniti ako je ovršni postupak u tijeku, račun je blokiran i zastare nema?

Ovršenici, tj. blokirani građani moraju znati da se parnični, ovršni i kazneni postupci vode po onim propisima/zakonima koji su bili na snazi u vrijeme pokretanja nekog postupka. Znači ako je vaš ovršni postupak krenuo npr. 2001 godine primjenjuje se  Ovršni zakon NN 057/1996, odnosno primjenjuje se  onaj Ovršni zakon (»Narodne novine«, br. 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05., 121/05. i 67/08.,  139/2010, 112/2012, 25/13, 95/14)  koji je bio na snazi u trenutku pokretanja neke ovrhe. Kad je koji zakon bio na snazi i koje su promjene nastale možete pronaći  na stranici Središnji katalog službenih dokumenata RH.  U tražilicu ukucajte naziv zakona koji tražite i izlistati će vam Zakon i izmjene i dopune toga zakona, kao i vrijeme u kojem su te promjene nastale. Tako ćete saznati koji je zakon za vaš slučaj primjenjiv.

Obustava ovrha po čl. 338. OZ-a  iz 2010 godine odnosno po čl. 369. novog Ovršnog zakona

Stupanjem na snagu novijeg Ovršnog zakona određeni su i uvjeti pod kojima se nastavlja ovrha koja je u tijeku. Tako je Ovršnim zakonom (NN 139/2010)  čl. 338. propisano da je ovrhovoditelj dužan u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu toga zakona podnijeti osnovani prijedlog na temelju kojeg se postupak može nastaviti – odnosno  „Postupci koji su u tijeku, a pokrenuti su prije stupanja na snagu Ovršnog zakona (»Narodne novine«, br. 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05., 121/05. i 67/08.) obustavit će se u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu tog Zakona ako ovrhovoditelj ne podnese osnovani prijedlog na temelju kojeg se postupak može nastaviti.“

Ukoliko vaš ovrhovoditelj nije podnio osnovani prijedlog za nastavak ovrhe u ovršnom postupku, možete dati Prijedlog sudu da obustavi ovršni  postupak (odnosno sud je po službenoj dužnosti dužan postupak obustaviti, iako to rijetko  sam sudac čini pa ga je najbolje Prijedlogom za obustavu ovrhe podsjetiti na to pravo).

Stupanjem na snagu Ovršnog zakona  (NN 112/2012)  jednako pravo propisano je Člankom  369. OZ-a kojim je određeno  da:

„(1) Postupci u tijeku dovršit će se po odredbama zakona koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, postupci pokrenuti prije stupanja na snagu Ovršnog zakona (»Narodne novine«, br. 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05., 121/05. i 67/08.) obustavit će se ako ovrhovoditelj u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ne podnese prijedlog na temelju kojeg se postupak može nastaviti.“

Dakle, ukoliko vaš ovrhovoditelj nije podnio prijedlog na temelju kojeg bi se postupak nastavio u roku od tri mjeseca od  dana stupanja na snagu OZ-a  NN/112 iz 2012. godine SUD BI MORAO POSTUPAK OBUSTAVITI obzirom da ovrhovoditelj nije ispunio zakonske pretpostavke za nastavak ovršnog postupka, niti je ispunio uvjete propisane Zakonom za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima sukladno odredbama  Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, to sukladno odredbama čl. 337. Ovršnog zakona (NN 139/2010) i ČL. 369 Ovršnog zakona (NN 112/2012).

Prijedlogu za obustavu ovrhe naslovljavate uvijek na onaj Općinski sud i suca koji je Rješenje o ovrsi i donio –  te u istom svakako zatražite da Naslovni  sud donese Rješenje o obustavi ovrhe temeljem odredbi čl. 337. Ovršnog zakona (NN 139/2010)   ili čl. 369. Ovršnog zakona (NN 112/2012) – ovisno o tome koji je zakon bio na snazi u vrijeme kada je vaše Rješenje o ovrsi donešeno, te svakako naznačite da sud Rješenje o obustavi ovrhe  uputi i FINI radi deblokade vaših računa.

Ukoliko sud donese Rješenje o obustavi ovrhe, a u Rješenju nije naznačio da FINA ima deblokirati vaše račune temeljem Rješenja o obustavi ovrhe, čak i kad je ovrha već provedena, obustavljena, ili odgođena, odnosno na neki drugi način stavljena izvan snage, računi će vam ostati i nadalje blokirani. To iz razloga jer FINA jedino postupa po sudskoj odluci.

Stoga provjerite stanje blokada vaših računa u FINI, provjerite od kada su vam ovrhe na računima i što se sa tim ovršnim postupcima događa, uzmite broj svakog od ovršnih  postupaka i posjetite sud koji je Rješenja o ovrsi donio.  Pregledajte ovršni spis (na to kao stranka imate pravo sami učiniti i bez odvjetnika)  i provjerite je li ovrhovoditelj stavio prijedlog za nastavak ovrhe, odnosno što se u ovršnom predmetu događa. Ukoliko ovrhovoditelj nije stavio prijedlog za nastavak ovrhe u rokovima propisanim u člancima 337. Ovršnog zakona (NN 139/2010) i čl. 369 Ovršnog zakona (NN 112/2012),  podnesite Prijedlog za obustavu ovrhe, pozivajući se na taj propust ovrhovoditelja, te obavezno napomenite Sudu – da Rješenje o obustavi ovrhe dostavi i FINI radi deblokade računa. 

Nenad Koljaja: Dosta je bilo pljačke građana i utjecaja pete kolone koja zataškava istragu o mogućem pranju novca i kriminalu (video) | Hazud.hr

Nenad Koljaja: Dosta je bilo pljačke građana i utjecaja pete kolone koja zataškava istragu o mogućem pranju novca i kriminalu (video) | Hazud.hr:





…

Nenad Koljaja: Dosta je bilo pljačke građana i utjecaja pete kolone koja zataškava istragu o mogućem pranju novca i kriminalu (video)

OBJAVIO: REDAKCIJA | DATUM OBJAVE: 14/08/2016 | LEAVE A RESPONSE

Ovdje su pitanja na koja hrvatska javnost i oštećenici austrijskih zadruga još nemaju odgovore, hoće li ih Michael Spitzer dati?

U javnosti je puno priče, malo konkretnih saznanja o poslovanju austrijskih zadruga na hrvatskom teritoriju. Ovo iznimno važno pitanje  nekoliko puta je bilo postavljeno i kao zastupničko pitanje  u Saboru RH, zatražena je i odgoda ovrha dok Državno odvjetništvo ne donese odluke i dok institucije ne reagiraju.  Saborski zastupnici Damir Kajin, Miro Bulj, Josip Borić intenzivno su podsjećali na hitnost rješavanja ovog pitanja.   Od  Sabora je  zatraženo  da Sabor i Ministarstvo pravosuđa žurno pronađu rješenje za oštećene građane. Do danas to pitanje nije riješeno.  Tko je to u Hrvatskoj jači od Zakona i Ustava RH?

Izlaganje Josipa Borića 

https://www.youtube.com/watch?v=TWsVpIjQ6J4

S jedne strane pravna struka i oštećenici koji na temelju hrvatskih zakona i Ustava RH tvrde da te zadruge nisu imale potrebna ovlaštenja za poslovanje na području Republike Hrvatske, ali i da su kršile zakon Republike Austrije, i s druge strane, predstavnici austrijskih zadruga odnosno Raiffaisenlandesbank Austrija, njihova PR agencija i koordinator Michael Spitzer koji  tvrde da je njihovo poslovanje zakonito i profesionalno.

Oštećenici RB zadruga više su puta u svojim Priopćenjima jasno obrazložili iz kojih razloga smatraju da su žrtve nezakonitosti koje su nad njima provedene, a radi čega su i ostali bez svoje imovine.

S druge strane, PR agencija Manjgura  i koordinator Michael Spitzer tvrde da je poslovanje Raiffaisenbank zadruga, odnosno Raiffaisenlandesbank uredno i zakonito te da ih oštećenici kleveću.

Kako bi se otklonile neke nepoznanice u njihovom poslovanju, koje i inače, prema zakonu mora biti javno i transparentno, molimo koordinatora Michaela Spitzera da  hrvatskoj javnosti dao odgovore na slijedeća pitanja: 

1. Kako su regionalne austrijske zadruge uopće uspjele na hrvatsko područje, i započeti  kreditiranje Hrvata obzirom da prema registraciji i Zakonima Republike Austrije  smiju  se reklamirati samo u svojim prostorijama?

2. Svi korisnici kredita kažu da su kredit ugovarali putem posrednika. Postoje i ugovori u kojima je navedena posrednička provizija. Jesu li posrednici bili na platnoj listi kao zaposlenici zadruga?

3. Po kojoj osnovi je jednom  od dužnika po ugovoru o kreditu, umjesto kredita – isplaćena plaća u iznosu od 60.000 eur-a?

4. Obzirom da su  43 pravne osobe koje su kreditirale hrvatske građane po pravnom obliku  zadruge registrirane u Austriji,  jesu li one prema austrijskom zakonu smjele financirati samo svoje zadrugare u krugu svojeg okruga, ili im je zakon omogućio financiranje i izvan Republike Austrije?

5. Kako su banke (zadruge) sa samo 7,43 eura temeljnog kapitala uspjele osigurati tako velike iznosa novca od čak 280.000.000,00 eura – koliko tvrdite da ste ukupno plasirali na područje RH? Koji je izvor tog novca?

6. Jeste li prijavljivali svoj rad na području Hrvatske Hrvatskoj narodnoj banci?

7. Iz kojeg razloga  austrijske zadruge/banke nisu egistrirali podružnicu za financijsko poslovanje  u Hrvatskoj i ishodili potrebne dozvole potrebne za obavljanje poslova kreditiranja?

8. Kako obrazlažete činjenicu da dio dužnika uopće nije imao putovnicu u vrijeme sklapanja kredita, a vi tvrdite da su sklopili ugovore o kreditu u Austriji?

9. Kako obrazlažete činjenicu da je najveći broj dužnika ugovore o kreditu ovjerio kod javnog bilježnika u Hrvatskoj, a da pri ovjeri nije bila prisutna ovlaštena osoba austrijske zadruge/banke?  Uz to, u ugovorima o kreditu nije naznačeno da vašu stranu zastupa punomoćnik??

10.. Kako su dužnici sa minimalnim plaćama uspjeli imati zadovoljavajući bonitet za dobivanje tako visokih iznosa kredita? Tim više što su neki od njih bili i nezaposleni, ili zaposleni na određeno vrijeme?

11. Jeste li prijavljivali prijenos novca preko granice, koji je isplaćen vašim dužnicima u Hrvatskoj. U nekoliko ugovora stoji označena i naplata “prijenos novca preko granice”, kako je to moguće, kad zakon propisuje isključivo bankovne transfere? Znači li to da su novac preko granice prenosili vaši djelatnici?

12. Biste li na području Republike Austrije prihvatili kao valjan ugovor sklopljen s Hrvatom,  koji nije ovjeren? Austrijski zakon možda propisuje da se ugovori ne ovjeravaju, ali Zakon o legalizaciji međunarodnih isprava propisuje, ako su Ugovori sklopljeni u Austriji, zašto nemaju propisanu nadovjeru Apostille?

13. Kako ste, i s kojom nakanom, kao strana pravna osoba, zatražili OIB u Republici Hrvatskoj?

14.. Jesu li ugovori o kreditu prijavljeni Austrijskoj narodnoj banci?

15. Kako u svojim poslovnim knjigama knjižite potraživanja od Hrvata i jesu li knjigovodstveno prikazani svi krediti?  Jeste li u mogućnosti takvo knjiženje, kao dokaze,  dostaviti sudovima pred kojima se vode parnice?

16. Je li uobičajeno poslovanje vaše zadruge/banke da vaši djelatnici naplaćuju u gotovini rate kredita i kamate (u ovom slučaju naplata se vrši na području Hrvatske) , i da novac nose u koferima natrag u Austriju, pretpostavljamo u vašu poslovnicu u Austriji?

17. Kako su odvjetnici/posrednici uplaćivali rate na vaše račune, koje su njima plaćali dužnici? Je li to plaćanje vršeno preko deviznog računa vaše zadruge/banke?

18. Predstavljate se kao glavni koordinator austrijskih zadruga. Koji je vaš opis poslova na području Hrvatske, i iz kojeg razloga ste imenovani za koordinatora za područje Republike Hrvatske?

19. Jesu li direktori i zaposlenici zadruga plaćeni za izlazak na teren u Hrvatsku, i “procjenu nekretnina”, je li gdje u poslovnim knjigama evidentiran njihov rad na području RH – pregled nekretnina?

Nada Landeka/ HAZUD/Oštećenici RB zadruga, Posojilnica bank i ZVEZA bank

FINA zaprimila samo 570 zahtjeva za osobni bankrot, od toga su 182 odbijena kao neuspjela?! | Hazud.hr

FINA zaprimila samo 570 zahtjeva za osobni bankrot, od toga su 182 odbijena kao neuspjela?! | Hazud.hr:

FINA zaprimila samo 570 zahtjeva za osobni bankrot, od toga su 182 odbijena kao neuspjela?!

OBJAVIO: NADA LANDEKA | DATUM OBJAVE: 10/08/2016 | LEAVE A RESPONSE

Od početka ove godine, kada je zakonom omogućen osobni bankrot, Financijska agencija (Fina) zaprimila je 570 zahtjeva za pokretanje izvansudskih postupaka, koji prethode samom postupku stečaja pred sudovima, a od toga je do sada 182 postupka završilo neuspjelim sklapanjem izvansudskog sporazuma, pokazuju podaci Fine.

Zakon kojim je omogućen osobni bankrot – Zakon o stečaju potrošača, stupio je na snagu 1. siječnja ove godine i po njemu taj postupak mogu zatražiti građani ili obrtnici, odnosno osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, imaju li manje od 20 vjerovnika, ne duguju više od 100 tisuća kuna i nad njima još nije pokrenut predstečajni ili stečajni postupak.

Stečaj potrošača uglavnom se svodi na rasprodaju imovine dužnika i na pokrivanje potraživanja vjerovnika, sve uz nadzor osobnog stečajnog upravitelja. 

Postupke stečajeva potrošača vode sudovi, no zakon određuje da se prije pokretanja sudskog postupka u izvansudskom postupku pokuša postići nagodba između dužnika i vjerovnika, i to u jednom od 21 savjetovališta u sklopu Fine u svim hrvatskim županijama.

Izvansudski postupak traje najduže 30 dana od dana sastanka navedenoga u pozivu za sudjelovanje i iznimno se može produžiti za dodatnih 30 dana, a nakon isteka roka savjetovalište potrošaču izdaje potvrdu da pokušaj sklapanja izvansudskog sporazuma nije uspio. Takva se potvrda izdaje i u slučaju kada neki od vjerovnika, nakon objave poziva za sudjelovanje, izjavi da ne želi sudjelovati u izvansudskom postupku, pokrene ili nastavi postupak radi prisilnog ostvarenja svoje tražbine.

Podaci Fine pokazuju da je od 1. siječnja do 1. kolovoza pokretanje izvansudskog postupka zatražilo 569 građana i jedan obrtnik, odnosno osoba koja obavlja samostalnu djelatnost. Ukupan iznos njihovih prijavljenih obveza dosegnuo je 235,3 milijuna kuna.

Podaci: FINA

Vjerovnici nisu očigledno previše skloni opraštati dugove tzv. malim dužnicima pa je tako do 01. kolovoza 2016. godine 182 postupka od 569 ukupno završilo izdavanjem potvrde o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma.

Po podacima Fine, najviše je takvih potvrda, njih 35 izdano u zagrebačkom savjetovalištu, a slijedi savjetovalište u Osijeku sa 24 izdane potvrde o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma.

Uz zahtjev za pokretanje postupka dužnik mora priložiti i popis svoje imovine te ukupnih neplaćenih obveza. Iz tih popisa proizlazi da su osobe koje su zatražile pokretanje postupka naveli kako imaju ukupno 2.271 vjerovnika, a duguju imukupno 235,3 milijuna kuna.

Zakon o stečaju potrošača opet je očigledno selektivan, obzirom da obuhvaća samo građane i obrtnike koji imaju evidentirane obveze do 100.000 kn. Za ostalih  330.000 blokiranih građana Država još nije ponudila nikakvo rješenje!

EKSKLUZIVNO: Nenad Koljaja tuži trgovačko društvo za gospodarsko poslovanje - RBA zadruge, evo zašto!!! | Hazud.hr

EKSKLUZIVNO: Nenad Koljaja tuži trgovačko društvo za gospodarsko poslovanje - RBA zadruge, evo zašto!!! | Hazud.hr:

EKSKLUZIVNO: Nenad Koljaja tuži trgovačko društvo za gospodarsko poslovanje – RBA zadruge, evo zašto!!!

OBJAVIO: REDAKCIJA | DATUM OBJAVE: 11/08/2016 | LEAVE A RESPONSE

Novinarka i urednica portalaHAZUD.HR Nada Landeka, Igor Drenjančević, novinar i  urednikportala HOP.HR, i suradnik oba portala Nenad Koljaja koji je ujedno i oštećenik jedne od RBA zadruga,  već duže vrijeme pišu i istražuju o fenomenu poslovanja austrijskih zadruga Grupacije Štajerska na području Republike Hrvatske i to bez potrebnih dozvola propisanih zakonima Republike Hrvatske i putem brojnih posrednika.

Istraživanja o nezakonitom radu austrijskih zadruga na području Republike Hrvatske novinari oba portala provode uz stručnu suradnju pravnika i odvjetnika  koji su  upoznati sa djelovanjem ovih trgovačkih društava na području Republike Hrvatske, ali i sa postojanjem “spornog” Popisa sa imenima hrvatskih državljana i iznosima depozita u austrijskim zadrugama a za koji Grupacija Raiffaisen Štajerska tvrde da je isti krivotvoren. http://www.vecernji.hr/hrvatska/austrijski-raiffeisen-landesbank-podigao-tuzbu-protiv-nenada-koljaja-zbog-kleveta-i-uvreda-1104427

Činjenično stanje je bitno drugačije od onog kakvim ga njihove PR agencije i koordinator za Hrvatsku Michael Spitzer, ali i neki austrijskim zadrugama skloni mediji,  žele u javnosti prikazati.

Naime, Nenad Koljaja  još je u veljači 2015 godine  osobno posjetio Državno Tužiteljstvo Austrije, te je kao jedan od oštećenika, u prisustvu odvjetnice Ines Sorić Bošković načinio uvid i pregledao cijeli spis,  preslikao dokumentaciju  za koju je smatrao da je potrebna za daljnju provedbu istrage u Hrvatskoj, te je većim dijelom te dokumentacije regularnim putem (nadopunio kaznenu prijavu) i dostavio ju Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

Svu dokumentaciju koju je Koljaja na zakonit način pribavio (kao stranka u postupku) predočio je i u USKOK-u iako upravo USKOK i DORH imaju mogućnosti pribaviti svu tu dokumentaciju po službenoj dužnosti  direktno iz Austrije, pa tako i od FMA.

Brojni oštećenici posjeduju u originalu prepisku sa FMA iz kojih dokumenata nedvojbeno se iščitava da je FMA radila u dva navrata nadzor nad tim austrijskim zadrugama koje su se kasnije pripojile u Raiffaisenlandesbank Štajerska, dakle, prethodno su nosile 43 imena raznih zadruga, baš kako je to naznačeno  i u  navedenom “spornom” Popisu.

O navedenom popisu, Koljaja i naš portal dobili  su potvrdu i  iz Austrije, od austrijskih novinara ali i od predsjednice Udruge KOV – Kreditopferhilfe, gdjeIsabelle Heydarfadai   koja okuplja oštećenike od banaka.  Dopis predsjednice Udruge KOV prenosimo u cijelosti, uz isječke dokumentacije koja je uz dopis dostavljena.

*************************************************************************

Novac od trgovine oružjem, prodaje droge, prostitucije, ili pranje novca?

Objavljeno: ponedjeljak, 30. svibnja, 2016 17:42

Za: ‘renate.graber@derstandard.at

Kopija: vorstand@kreditopferhilfe.net

Predmet: Izvješće: “Privatni bankar koji je uvećao prihod preko glave“

S interesom sam pročitao vaš  izvještaj »Upravitelj banke  sve je prerastao “” [http://derstandard.at/2000037776207/Ein-Bankmanager-dem-alles-ueber-den-Kopf-gewachsen-ist].

Dio  izvješća,  ne bi trebao ostati bez odgovora i od strane KOV Udruge žrtava bankara i banaka

Michale Spitzer, povjerenik austrijskih zadruga za Hrvatsku kaže:  “Optužbama koje iznose oštećenici Raiffeisen austrijskih zadruga,  oni žele situaciju okrenuti u korist dužnika, što je sasvim neprirodno.  Mi svaki tjedan upućujemo pozive za prijateljsko rješenje. Optužbama da je novac prljav, i da je ovim kreditnim plasmanima novac opran, dovele su do toga  da komitenti  Zajmove ne žele  platiti”. “

Ova izjava je gotovo izrugivanje oštećenih zajmoprimaca koji  na prvo mjesto stavljaju  izvor novca i pravnu valjanost posla.

Uglavnom, nakon što je postavljeno  pitanje koji je glavni  razlog  da je  Raiffeisenlandesbank angažiralo  Mag. Spitzera  kao “glavnog koordinatora” za Hrvatsku, ako je sve u redu, nismo dobili odgovor.  Slijedeći brojne tragove koje su pokušali mnogi prikriti, vratili smo se u 1990 godinu. Te godine izbio je  “skandal”,  na temelju sačinjenog izvještaja – Hans Pretterebnerpisao je o tome u svom dnevniku (TOP magazine): “Krive promjene, pravi lopovi” 

Opet Raiffeisen govori samo o  jednoj  strani  – tj. isključivo o obvezi i odgovornosti dužnika, međutim,  ako se postupak vodi pred sudom, tada sud daje i utvrđuje potpuno drugačiju sliku. Upravo tu, drugačiju sliku koordinator Spitzer iRaiffeisenlandesbank imaju namjeru u ovoj aferi  prikriti, kako ne bi imala  kobne posljedice za tolike “slavne” osobe. To je zapravo priča izvan zakona – većina sudionika te priče su “poput” penjanja ljestvama gradili karijeru zahvaljujući novcu izvučenom 1990 iz Hrvatske  i opranom kroz austrijske štedionice.

Ali vratimo se Štajerske Raiffeisen banke: Zašto se uvijek ističe samo Raiffeisenbank St. Stefan-Jagerberg-Wolfsberg? 

U stvari, prikazane su:

* 21 Štajerske Raiffeisen banke (43 op.a.)

* 3 Slovenske  banke

* 44 kreditnih posrednika

* 15 Javnih bilježnika

* 17 Odvjetnika

* 6 službenika  za provedbu zakona

Ne zna li se to?  Ili se  prikrivaju ovi podaci u cilju zataškavanja afere?

Štoviše: Zapanjujuće je da je jedan broj istaknutih i poluistaknutih štediša Hrvata iz Hrvatske, što potvrđuju  računi iz popisa  s dijelom prikazanih računa u  Raiffeisen banaka Štajerska  (vidi priloženi popis).

RBA – POPIS TAJNIH RAČUNA (Redakcija HAZUD-a posjeduje cijeli popis)

Je li ovaj popis  dostupan Uredu javnog tužitelja nije službeno poznato, kao ni  je li i kako je tužitelj progonio očite sumnje u pranje novca u ovom pitanju. 

Srdačan pozdrav

Isabella Heydarfadai, Predsjednica KOV

******************************************************************************

HAZUD.HR  je već objavio  da navedene zadruge imaju svega 7,43 eura temeljnog kapitala. Stoga je  istraga novinare vodila  tragom ulagača koji su morali uložiti kapital da bi zadruge obavljale financijsko poslovanje u milijunskim iznosima, jer je sasvim sigurno da sa 7,43 eura kapitala nitko nije u mogućnosti ostvariti  plasman kredita od čak 280.000.000 eur-a, koji iznos je austrijsko tužiteljstvo utvrdilo da je isplaćen na području Hrvatske, i to samo u onom dijelu koji su oni istraživali.

Tragom istraživanja, Nenad Koljaja dobio je  i dokument/Popis sa imenima “zadrugara” tj. vlasnika računa u austrijskim zadrugama. Popis imena sa te liste preklapa se sa imenima liste koju posjeduje KOV – Austrijska udruga žrtava banaka i bankara. Koljaja  izvor od kojeg je popis dobio želi ostaviti anonimnim, što je i razumljivo, ali i njegovo pravo propisano zakonom.

Prvi korak koji je  učinjen  nakon što je  Popis “ugledao svjetlo dana” je bilo  kontaktiranje FMA i traženje autentičnosti navedenog spiska. Iz FMA je dobiven odgovor da politika njihovog poslovanja propisuje tajnost, i da oni ne mogu niti osporiti, niti potvrditi navedeni spisak, obzirom da bi davanjem informacije kršili  pravila koja su  propisana za njihovo poslovanje.  Naime, FMA može informaciju dati samo službenom tijelu Republike Hrvatske i to službenim putem.

Trgovačko društvo – RB zadruga

Isto tako, odmah isti dan HAZUD.HR  je  uputio  u Raiffaisenlandesbank, s pitanjem, koliko hrvatskih građana ima otvoren račun u njihovim bankama, odnosno, koliko od njih je štedišta, a koliko korisnika kredita. O tome nisu dali odgovor. Međutim osporili su vjerodostojnost popisa koji smo im dostavili, što i ne čudi, obzirom da je Raiffaisenlandesbank tek pravni sljednik (pripajanjem odnosno pridruživanjem) austrijskih zadruga s Popisa.

Kako Kazneni zakon RH nalaže da “svatko tko ima saznanja o sumnji u kazneno djelo, dužan je tu sumnju prijaviti nadležnim tijelima“, a naročito poznajući izvor odakle je taj spisak stigao, odmah u četvrtak, dan poslije nakon što je Koljaja imao u posjedu  navedeni popis,  sastavljena je Kaznena prijava zbog sumnje na organizirano pranje novca, povezano sa sumnjom da je kroz ulaganja novca na računima u Austriji, isti ponovo kroz kredite vraćen na područje Hrvatske i kapitaliziran (opran) kroz ovršne postupke, kupnjom većeg broja nekretnina u tim ovršnim postupcima.  Isto tako, cijeli slučaj prijavljen je odmah,  osim USKOK-u i DORH-u, i Ministarstvu financija, Povjerenstvu za istraživanje sukoba interesa, Europskoj komisiji u Hrvatskoj, FMA u Austriji, Odjelu Bundestaga koji je zadužen za nadzor novca, zatim Austrijskom tužiteljstvu, te Interpolu,   te su kontaktirane i međunarodne novinarske i druge udruge koje provode istraživanja pranja novca, sve u svrhu da za to zadužena tijela utvrde vjerodostojnost ili nevjerodostojnost navedenog Popisa, odnosno da utvrde tijek kapitala austrijskih zadruga od njihovog osnivanja pa do plasiranja kapitala na području Republike Hrvatske.

Ovakav  postupak je propisan Zakonima RH, ali i europskim propisima, i dužnost je svakog građanina. Isti je poduzet u svrhu donošenja mjerodavne odluke tijela zaduženih za utvrđenje zakonitog odnosno nezakonitog poslovanja. Ni Nenad Koljaja, ni novinari istraživači koji su ovu temu istraživali nisu presumirali ničiju  krivnju, već su zatražili od tijela za to zaduženih, da utvrde  sva navedena pitanja.  Umjesto očekivanog službenog odgovora institucija, provode se atake protiv novinara istražitelja, odnosno medijski linč, vjerovatno u svrhu promjene mišljenja javnosti.

Dva dana nakon saznanja o postojećem Popisu, na HRT4,  u Studio4 gostovali su  novinarka Nada Landeka i  odvjetnik Mario Poljak. Tom prilikom   najavili su  javnosti da postoji spisak koji bi možda mogao razjasniti brojne nedoumice okopitanja poslovanja trgovačkih društava –  Raiffaisen zadruga iz Austrije, obzirom na imena koja su u njemu navedena.  U isto vrijeme Koljaja i HAZUD.HR  dobili su  i dodatne informacije od austrijskih kolega novinara, ali i spisak Hrvata sa računima u austrijskim zadrugama do kojeg su istragom došle austrijske udruge i  austrijski novinari.

Vjerovatnost da je Popis vlasnika računa u RBA zadrugama  krivotvoren  ravna je 0

Naime, potencijalni krivotvoritelj svakako bi morao do u detalje poznavati brojne činjenice. Prvo, austrijske zadruge su u spisku navedene bez ikakve pogreške.Potencijalni krivotvoritelj bi morao znati  je  da je upravo gđa Mag Martina Andexlinger bila zadužena za provedbu nadzora  od strane FMA,  što nam je ona i potvrdila, morao bi znati i kako izgleda potpis gospođe Andexlinger kao i na kojoj je poziciji zaposlena u FMA.  Uz sve to, doista  imamo i potvrdu da je FMA  vršio istragu i to  2011 godine. FMA je te godine vršila  nadzor u svezi slučaja Ivo Sanader i Hypo, te je upravo tijekom tog nadzora utvrđeno da se na računima Ive Sanadera u Raiffaisenlandesbank Austrija nalazi više od 1.400.000 eur-a.

Isto tako, u dnu navedenog Popisa sa imenima poznatih ličnosti, mahom političara,  nalazi se potpis gospodina  Mag. Markusa Maira koji je u to vrijeme bio ovlaštena osoba za RaiifaisenLandesbank Steiermark AG.  U navedenom dopisu gospodin Mair navodi da imaju otprilike 15000 klijenata iz Republike Hrvatske što se preklapa sa podacima sa terena.

Sami  oštećenici su više puta postavljali pitanja tko su zadrugari RBA zadruga i odakle zadrugama sa 7,43 eura temeljnog kapitala – iznos od preko pola milijarde eura koji je kroz kredite isplaćen na području Republike Hrvatske?

Nadalje, “navodni krivotvoritelji”  morali bi znati i tko je ovlašteni potpisnik u Raiffaisenlandesbank, ali bi isto tako morali i u detalje  znati kako izgleda originalni potpis gosp. Mag. Markusa Maiera.

Osim toga, da je dopis FMA  na bilo koji način uređivan, krivotvoren ili slično, logično bi bilo da nosi noviji datum, a ne datum od 05.07.2011. godine.  Isto tako klijenti navedeni u Popisu navedeni su po abecednom redu, i nabrojani su bivši i sadašnji dužnosnici, saborski zastupnici, neki suci, isto tako i njihove supruge, i druge osobe iz javnog života, ali i iz krim miljea.  Potencijalni krivotvoritelj morao bi si dati prilično truda iz javnog života RH izdvojiti ličnosti iz javnog, kulturnog i sportskog života i posložiti spisak po abecednom redu, navesti sve zadruge, te nabrojiti iznose koji bi se, koje li slučajnosti, preklopili upravo sa iznosom kredita plasiranih u RH.

Kolika je vjerovatnost da bi se netko išao poigravati sastavljanjem tako mješovitog i ažurnog spiska,  sa popisom imena i zadruga, iznosima kapitala, koji popis, kad ga se detaljnije prouči, upućuje na međusobne poveznice (i nešto zajedničko) brojnih imena koji su u njemu navedeni?

Isto tako, stručnjaci grafolozi i krim forenzičari koje su kontaktirani u svezi autentičnosti dokumenta, a koji se inače bave otkrivanjem krivotvorina, svakako su skrenuli pažnju da u navedenom dokumentu nema odstupanja u tisku, nejednakih crta, svjetlijih i tamnijih tonova, nema nejednakih slova, niti neravnoteže u pisanju, niti se u bilo kojem dijelu teksta vidi da je isti na bilo koji način preuređivan, ili da bi na njemu nešto bilo nadodano.

Brojevi računa i pojedina imena, autentično su prekrižena, kasnijom analizom i istragom utvrđeno je tko su ljudi čija su imena prekrižena, ali sigurno je, da kada bi netko išao svjesno krivotvoriti i podvaljivati dokument tada ne bi ga ostavio takvim originalnim, sa svim zatamnjenim imenima, koja imena je zatamnila osoba koja je popis predala Nenadu Koljaji, već bi ista imena ili izostavio, ili bi ih naveo.

Osim toga, austrijski novinari, austrijske udruge za zaštitu oštećenika od banaka, potvrdile su da je dokument najvjerovatnije autentičan, ali i da postoji i drugi popis, osoba koje su vlasnici računa u austrijskim zadrugama.

RBA – 30 posto godišnja kamata na depozite

Analizom financijskog toka unazad, sve do 1994. godine, u vrijeme kada je novac zarobljen u bankama (stara devizna štednja), novac iz financijskog inžinjeringa, i pribavljen od prodaje dionica, novac doslovno isisavan iz Hrvatske, dolazi se do zaključka da se ni danas službeno ne zna gdje je taj novac završio, a istovremeno se nameće zaključak, da 43 austrijske zadruge nisu mogle sa 7,43 eura stvoriti kapital u iznosu od pola milijarde eura- koliko novca je isplaćeno kroz kredite na području Repblike Hrvatske. A sve te tvrdnje upućuju na činjenicu da bi popis doista mogao biti autentičan, o čemu se trebaju izjasniti institucije koje su zadužene za istraživanje pranja novca i dr. kaznenih djela u Hrvatskoj i izvan nje a ne PR agencije.

Jedno je sigurno, Hrvatskoj nisu potrebne afere Panama Papers i slične da bi se znalo kako se novac opljačkan u Hrvatskoj  pere i vraća kroz razna ulaganja u Hrvatsku.  Dovoljno je pri trgovačkim sudovima provjeriti, baš kao i u provedenim predstečajnim nagodbama, strane tvrtke koje su u obliku Offshore kompanija vraćaju na hrvatsko tržište kao ulagači i investitori a u naravi su vlasništvo “propalih” poduzetnika i tajkuna.

Autor: Nada Landeka

RUBRIKA: AFERE, OVR